-
Nacrt akcionog plana za postizanje rodne ravnopravnosti u Glavnom gradu za period 2019-2020. godine predstavljen je juče javnosti uz opštu ocjenu da se rodna ravnopravnost bazira na jednostavnom principu jednakog prava svih ljudskih bića da razvijaju svoje sposobnosti, usavršavaju lične kapacitete, učestvuju u izgradnji i obogaćivanju društvenih dobara, kontrolišu i podjednako koriste resurse zajednice čiji su članovi/ice.
Prema podacima dobijenim iz Monstata, u aprilu 2018. godine u Glavnom gradu ima 184. 600 stanovnika, 90.300 je muškog pola, a 94.300 žena. U Podgorici je zaposleno 86. 900 stanovnika, od čega 46.300 muškaraca i 40.600 žena, saopšteno je na javnoj raspravi nacrta plana.
Kako je rekla Ivana Vučinić, koordinatorka radne grupe za izradu dokumenta, plan je zasnovan na međunarodnim i domaćim pravnim izvorima. Plan se oslanja na tri osnovna činioca i to normativni kontekst –međunarodni i domaći, kontekst strateških planskih dokumenata koji se donose na državnom nivou i socijalni kontekst u Glavnom gradu.
– Planom je predviđeno sedam prioritetnih oblasti i to unapređenje ljudskih prava žena i rodne ravnopravnosti, rodna ravnopravnost u obrazovanju, rodna ravnopravnost u ekonomiji, rodno osjetljiva zdravstvena zaštita, rodno zasnovano nasilje, mediji i kultura i ravnopravnost u procesu odlučivanja u političkom i javnom životu. Sredstva za realizaciju aktivnosti iz plana obezbijediće se iz budžeta Glavnog grada, donacijama, korišćenjem domaćih i međunarodnih fondova i obezbjeđenjem sponzorstava od privatnih firmi - kazala je Vučinić.
Hoću da vjerujem da većina žena danas zna da treba prevazići neke negativne djelove tradicije, osnažiti jedna drugu i bez straha zauzeti mjesto u društvu, kazala je Ivana Vučinić.
– Stotinama godina unazad žena u Crnoj Gori bila je stub kuće, tiha podrška, fokusirana da čini drugima, sačuva, istrpi, pomiri, oprosti... Ta žena i danas je spremna, da narodski kažem, potegne i u kući, i na poslu – ali isto tako, većinom je dobro svjesna gdje joj je, ili bi trebalo da joj bude mjesto u društvu - rekla je Vučinić.
Iznoseći niz zanimljivih statističkih podataka ona je saopštila da su Skupštini Glavnog grada predsjednik i sekretar su muškarci, na mjestima gradonačelnika, zamjenika gradonačelnika su muškarci, a na mjestu v.d. glavnog administratora žena. U Glavnom gradu (organima uprave, stručnim i posebnim službama i javnim službama čiji je osnivač Glavni grad), ukupno je 2.880 zaposlenih. U organima uprave Glavnog grada, stručnim i posebnim službama ukupno je 703 zaposlenih, od čega je 368 žena, a 335 muškarca. Na rukovodećim mjestima u organima/službama Glavnog grada su četiri žene i 15 muškaraca. U javnim službama čiji je osnivač Glavni grad, je prema podacima iz marta ove godine, ukupno 2.361 zaposlenih, od čega je 745 žena i 1.616 muškarca. Na rukovodećim mjestima izvršnog direktora/ke ili direktora/ke u okviru 21 javne službe čiji je osnivač Glavni grad (društva sa ograničenom odgovornošću i javne ustanove) je sedam žena i 14 muškaraca.
Pohvale i zadovoljstvo zbog dobro postavljenog akcionog plana za postizanje rodne ravnopravnosti iskazala je Biljana Pejović ispred Ministarstva za ljudska i manjinska prava.
– Treba podići svijest koliko je ustvari važno da se primjenjuje princip rodne ravnopravnosti jer ako smo negdje jednaki onda smo jednaki u svim segmentima. To nijesu samo prava žena nego prava svih nas. U pitanju je veoma ambiciozan lokalni akcioni plan pa u skladu sa tim potrebni su dobri resursi da bi se realizovao. Statistika govori da imamo napredak, ali to nije dovoljno, ne zadovoljavamo se porastom od 30 odsto učešća žena u javnim funkcijama. Ministarstvo je raspoložno i otvoreno za saradnju i zajedničke aktivnosti - rekla je Pejović.
Ovim dokumentom obuhvaćeni su svi strateški pravci djelovanja, ali je sugerisala da će Skupština imati kvotu od 30 odsto žena, ocijenila je Refadija Abdić, šef Kancelarije za prevenciju bolesti zavisnosti.
Biljana Pejović je kazala da postoje namjere izmjena izbornog zakonodavstva da ta kvota bude na 40 odsto.
– Rukovodeća mjesta barem statistički nijesu na strani žena. Potrebno je formirati institucionalno tijelo na nivou grada koji bi mogao na sve ovo uticati, kao i davati određene preporuke - dodala je Pejović
U radnoj grupi za izradu plana su pored Ivane Vučinić, Edina Serhatlić, Sanja Jelić, Amela Čirgić, Aet Salh, Katarina Bijelić Tatjana Darmanović i Maja Jović.D.R.


NVO nijesu učestvovale

Ivana Vučinić je navela da je Sekretarijat za lokalnu samoupravu uputio javni poziv nevladinim organizacijama za saradnju i partnerstvo u izradi predloga plana za postizanje rodne ravnopravnosti u Glavnom gradu ali se niko iz NVO sektora nije odazvao.