Izvjestilac Evropskog parlamenta Čarls Tenok kazao je juče u Briselu da ima podatak kako crnogorska obavještajna služba prati preko 300 državaljana Crne Gore, koji bi mogli biti povezani sa stranim terorističkim organizacijama. Tenok, koji je izvjestilac EP za Crnu Goru, kazao je da zvanična Podgorica mora da uradi više u borbi protiv korupcije, ako želi da napreduje u procesu pregovora sa EU.
Na sjednici spoljnopolitičkog komiteta Evropskog parlamenta (EP) juče u Briselu Tenok je predstavio nacrt rezolucije, u kojoj se Podgorica poziva da riješi pitanja zloupotrebe javnih resursa za partijsko-političke svrhe.
Predsjedavajući spoljnopolitičkom komitetu Andrej Plenković iz Hrvatske, rekao je da je Crna Gora otvorila neka poglavlja u pregovorima i da pravi progres na evropskom putu.
– Izazovi sa kojima se suočava jesu polarizovana politička klima, reforma javne administracije i redukcija političkog uticaja na sudove. Država se mora boriti protiv korupcije i riješiti pitanja slobode medija i izražavanja, konkretno, zaštite intetriteta novinara kao profesionalaca. Ona mora takođe da riješi pitanja nasleđa, kako imovine bivše armije, tako i ratnih zločina – kazao je Plenković.
Po ocjeni Čarlsa Tenoka, Crna Gora pravi progres prema članstvu u EU i sada je jedina država na zapadnom Balkanu koja otvara poglavlja. Pojasnio je da su od 35 poglavlja dva privremeno zatvorena, a 16 je otvoreno, uključujući ona glavna, 23 i 24.
– Za razliku od Srbije, Crna Gora se uskladila u vezi sa ekonomskim sankcijama Rusiji povodom ukrajinske krize i podržava savez protiv Islamske države (ISIS). Crna Gora je predvidjela krivičnu odgovornost za svoje državljane koji se priključe džihadističkim organizacijama. Obavještajne službe prate oko 300 crnogorskih državljana koji možda podržavaju strane terorističke organizacije, i to me je iznenadilo. Iako u ISIS ima više ljudi iz Albanije i Kosova, neki njeni članovi su i crnogorski državljani – istakao je Tenok.
Kazao je da se pravosudna reforma nastavlja, ali da nezavisnost sudstva ostaje razlog za ozbiljnu zabrinutost. Kako je rekao, treba unaprijediti procedure izbora i razrješenja sudija i tužilaca.
– Osim sudstva, i pitanje medija predsatvlja razlog za zabrinutost. Treba reći da se broj napada smanjuje, ali ih i dalje ima, i to je neprihvatljivo. To vodi ka autocenzuri u medijima. Nedavni dogovor medijskih predstavnika o reviziji profesionalnog kodeksa je dobar znak, ali Vlada tu može još dati podrške. Pitanje jačanja dijaloga između vlade i opozicije treba dalje razmatrati. Sve zavisi od primjene donijetih planova i strategija, ali ja sam uvjeren u pozitivan ishod – tvrdi Tenok.
Povodom nacrta rezolucije, poslanik iz Velike Britanije Ričard Hovit rekao je da njih brinu nedavni protesti zbog dolaska Hašima Tačija u Podgoricu, te da će u tom smislu podnijeti amandmane.
Poslanik EP-a Eduard Kukan rekao je da u Crnoj Gori postoje određeni nerasvijetljeni slučajevi, kao što su KAP, nezakonita upotreba javnih sredstava za partijske svrhe, korupcija, napadi na novinare i medije.
– Te stvari su prijetnja demokratskim institucijama, pa poglavalja 23 i 24 treba da budu prioritet. Vlasti treba da urade sve što mogu da ostvare atmosferu tolerancije i međusobnog razumijevanja u zemlji. Mi smo vidjeli da neke zemlje na Balkanu ne prate određene naše preporuke. Vjerujemo da će Crna Gora nastaviti da radi na svojim evropskim zadacima, da bi se izbjegle neke blokade kakve vidimo u drugim državama – kaže Kukan.
Po ocjeni poslanika EP Nikosa Andrulakisa, imajući u vidu nedavno otvaranje nova četiri poglavlja, progres je evidentan, ali potrebni su stalni napori ka reformi javne urpave i jačanju slobode medija.
– U rezoluciji treba naglasiti i važnost saradnje sa Eurpolom. Nijesam siguran da li bi pitanje NATO-a u rezoluciji trebalo pominjati – smatra Andrulakis.
Sa njim je saglasan kiparski kolega Takis Hadžigeorgiju, navodeći da „u Evropskom parlamentu ne treba da pričamo o proširenju NATO-a, jer nijesu sve članice EU u NATO-u”.
Parlamentarac Jozo Radoš rekao je da Rusija koristi uticaj u Savjetu NATO da dovede u pitanje atlantske integracije Crne Gore, te da „na tome treba raditi”.
Direktor Odjeljenja za Crnu Goru u Evropskoj komisiji Dirk Lange rekao je da će oni učiniti sve da se progres crnogorske države u tehničkom dijelu poklopi sa progresom u pitanjima vladavine prava.
M.V.
Novinari pod pritiskom
Rumunski poslanik Kristian Preda rekao je da novi sistem za borbu protiv korupcije u Crnoj Gori treba da na raspolaganju ima neophodne resurse, inače, njegovo formiranje ne bi bio koristan korak u borbi protiv korupcije.
– U demokratiji postoje novinari koji rade važan posao. U Crnoj Gori postoji jedan krug novinara koji od spoljnih faktora trpi vrlo neshvatljiv pritisak i to traje vrlo dugo. Čak se primjenjuje i nasilje prema tim ljudima. To za zemlju koja ide ka EU nije dobro, mi smo zabrinuti, i pozivamo vlasti da to spriječe – ukazao je Preda.
Kako smatra parlamentarac sa Kipra Takis Hadžigeorgiju, kada su novinari pod pritiskom, nema govora o slobodi i to mora da bude uzeto u obzir.
Prevlaka neriješena
Hrvatski parlamentarac u EP Dubravka Šuica kazala je da Crna Gora mora da obezbijedi pravo na pravednu odštetu licima koja su tokom ratova 90-ih godina bila zarobljena na crnogorskoj teritoriji.
– Oni žele pravednu nadoknadu i bez sumnje treba to da dobiju. Dolazim iz Dubrovnika i svakako želim dobro svojim košijama, ali hoću da preostala pitanja budu riješena. Isto tako, pitanje granice na Prevlaci je neriješeno – kazala je Šuica.
Njen sunarodnik Tonino Picula naglasio je da Crna Gora pravi ozbiljan progres, ali da postoje nedostaci u sudstvu, koje nije sasvim nezavisno.
– Korupcija ostaje rasprostranjena, a politička scena je vrlo polarizovana. Neki zakoni i strategije se brzo usvajaju, bez nacionalnog konsenzusa – podvukao je Picula.