Evropska komisija posvećuje veliku pažnju vladavini prava, naročito u zemljama poput Crne Gore koje pregovaraju o pristupanju Evropskoj uniji (EU), saopštio je komesar Evropske komisije za pregovore o pridruživanju Johanes Han u odgovoru na zvanična pitanja poslanika Evropskog parlamenta Elene Đentile i Izabele De Monte, o statusu pregovora sa Crnom Gorom i djelotvornoj zaštiti imovinskih prava inostranih investitora od nezakonitog uplitanja izvršne vlasti.
Kako je naglasio evropski komesar Johanes Han, u okviru pregovora o pristupanju EU sa Crnom Gorom imovinska prava se obrađuju u poglavlju 23, koje se odnose na pravosuđe i osnovna prava.
– U sklopu pregovora i, posebno, novog pristupa u vezi poglavlja koja se tiču vladavine prava, Crna Gora će, između ostalog, morati ispuniti i specifično mjerilo koji se odnosi na što bolju i efikasniju primjenu mjera za zaštitu ljudskih prava. Takođe, i na usklađivanja njenog pravnog okvira sa pravom EU i međunarodnim standardima zaštite ljudskih prava. Ovo uključuje i djelotvornu zaštitu prava na imovinu – ukazao je Han.
Komesar EU je naglasio da je Evropska komisija svjesna izvještaja o navodnom proizvoljnom miješanju države u imovinska prava u Crnoj Gori i pažljivo prati slučajeve u cilju identifikovanja sistemskih problema u ovoj oblasti.
– Ove probleme pratimo u našim redovnim kontaktima sa crnogorskim vlastima na svim nivoima. Međutim, ne može se intervenisati u pojedinačnim slučajevima na kojima bi nam bila skrenuta pažnja – naveo je Han.
Po njegovom mišljenju, u izvještaju o napretku Crne Gore ka pristupanju EU iz 2016. godine, Evropska komisija je u kontekstu pitanja pristupa imovini, primijetila moguće reperkusije koje bi regulativa o prostornom planiranju mogla da ima u odnosu na imovinska prava.
– Slična opservacija može se napraviti u pogledu eksproprijacije – naveo je Han u odgovoru na pitanja poslanika Evropskog parlamenta iz Brisela.
U pitanju Evropskoj komisiji, poslanici Evropskog parlamenta Elena Đentile i Izabela De Monte navele su da ako se Crna Gora zaista priključi EU, ona će morati da podrži vladavinu prava i evropske ključne vrijednosti. One, kako su istakle, nesumnjivo uključuju zaštitu privatne imovine od eksproprijacije i proizvoljnog uplitanja od vlasti.
– Brojni su izvještaji da crnogorske vlasti samovoljno koriste eksproprijaciju u „javnom interesu”, što je aranžman koji je omogućila, između ostalog, i činjenica da koncept privatne svojine ne postoji u Ustavu Crne Gore. Umjesto toga je „javni interes” zauzvrat definisan prekomjernim i nejasnim uslovima i daleko od pravnih standarda koji se primjenjuju u zemljama članicama EU – kazale su Đentile i De Monte.
One su istakle da je eksproprijacija, koja utiče na vlasnike imovine iz Crne Gore i EU, povezana i sa poslovnim aranžmanima i ugovorima o ulaganju koje su crnogorske vlasti sklopile sa investitorima koji nisu iz EU, a koji su preuzeli lokacije na koje pravo polažu građani kojima je to prethodno eksproprisano.
– Do koje mjere je Evropska komisija svjesna pomenutih činjenica, imajući u vidu i da je u crnogorskom civilnom društvu bilo raznih pokušaja da se pokrene pitanje proizvoljne eksproprijacije? Što se tiče pregovora o pristupanju, koliko je na valjan način privatna svojina zaštićena u Crnoj Gori – pitale su Đentile i De Monte.
M.V.
Daleko od evropskih standarda
Skoro pet i po godina nakon otvaranja pregovora sa EU, Crna Gora je i dalje daleko od evropskih standarda u brojnim oblastima, a posebno u odnosu na pitanje vladavine prava, koje je i najproblematičniji, smatraju u opoziciji i civilnom društvu. Pristupni pregovori sa Crnom Gorom otvoreni su 29. juna 2012. godine, a pet i po godina kasnije skoro i da nema puno razloga za optimizam.