Sadašnji model rada Državne izborne komisije (DIK) na poslednjim izborima pokazao se kao neodrživ i neophodna je potpuna depolitizacija i profesionalizacija te institucije kako ne bi bila pod partijskom kontrolom, kazao je predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring (CEMI) Zlatko Vujović. On je to rekao za „Dan” komentarišući činjenicu da Administrativni odbor Skupštine Crne Gore ni nakon više puta ponovljenog javnog poziva ne uspijeva da popuni upražnjeno mjesto člana Državne izborne komisije (DIK). To mjesto pripada predstavniku civilnog društva i univerziteta.
Vujović je rekao da su svi članovi DIK-a, osim predstavnika NVO, glasali isključivo po partijskom nalogu, a ne po zakonu.
– Predsjednik DIK-a izabran je kao partijski lojalista vladajuće koalicije, čime je kompromitovan novi institucionalni model. Umjesto administrativnog tijela, DIK je postala partijsko tijelo. Neki članovi su polujavno saopštavali da su tu da zastupaju partijske interese – rekao je Vujović.
Podsjetio je da su članovi DIK-a u određenim trenucima bili na granici fizičkog obračuna.
– Skoro 30 članova DIK-a, plus njihovi zamjenici, stvarili su haos umjesto da sprovode zakon. Predstavnik nevladinih organizacija bio je jedina svijetla tačka. Ali, pojedinac ne može protiv svih. Stoga je očigledno da nevladine organizacije koje se bave posmatranjem izbora zagovaraju reformu. Nije dovoljan jedan profesionalac van kontrole stranaka. Neophodno je u potpunosti depolitizovati i profesionalizovati DIK. Neophodno je da DIK broji od tri do pet članova koji su profesionalci bez partijskog staža. Treba, takođe, uvesti profesionalnu i depolitizovanu poziciju predsjednika OIK-a, kojeg bi depolitizovana i profesionalizovana DIK birala preko javnog konkursa – istakao je Vujović.
Kako je istakao, CEMI je zainteresovan za reformu izborne administracije, ali ne i da predlažu članove takvog tijela
– Pozivamo političke partije da pokrenu dijalog o reformisanju izbornog zakona i izborne administracije – kazao je Vujović.
Skupštinski Administrativni odbor moraće opet da objavi javni konkurs za imenovanje člana DIK-a, koji će predstavljati civilno društvo, nevladin sektor i univerzitete. Odbor je u ponedjeljak razmatrao kandidaturu Vladimira Boškovića, ali on nije dobio potrebnu većinu glasova. Na prethodnim konkursima takođe nije bilo prijavljenih kandidata koji bi dobili podršku većine.
Po mišljenju političkog analitičara Dragiše Janjuševića, Državna izborna komisija (DIK) nije funkcionalna i neophodne su temeljne reforme.
– Napravljena su takva pravila da u izbornoj utakmici partije delegiraju „sudije”. Neophodne su temeljne reforme, ali je pitanje kad ćemo mi imati takvu Državnu izbornu komisiju koju će činiti stručnjaci i nestranačke ličnosti u koje će imati povjerenja i vlast i opozicija. Pošto živimo u partokratskom društvu, ne mogu ni da zamislim kad ćemo moći da imamo, recimo, 15 nestranačkih članova DIK-a, pravnika koji poznaju izbornu problematiku – kazao je Janjušević.
On je istakao da je neophodan državni konsenzus o reformi čitavog koncepta Državne izborne komisije.
– To bi podrazumijevalo i značajne promjene izbornog zakonodavstva – ukazao je Janjušević.M.V.
Kandidat ne smije biti stranački aktivan
Pored opštih uslova propisanih Zakonom o radu, kandidat za člana Državne izborne komisije (DIK) iz reda predstavnika civilnog društva, nevladinog sektora i Univerziteta mora ispuniti niz posebnih uslova. Ovo se odnosi na obavezu da ima univerzitetsku diplomu (diplomirani pravnik), da objavljuje naučne radove i stručne članke o izbornom procesu, da je ostvario javnu prepoznatljivost u oblasti izbornog procesa, da je učestvovao u monitoringu domaćeg ili međunarodnog izbornog procesa i da u proteklih deset godina nije bio član organa političke partije.