Nadam se da će u 2018. godini vlast i opozicija doći do sporazuma o ovoj presudnoj izmjeni zakona o izboru odbornika i poslanika, ocijenio je u intrevjuu za „Dan” Vinćenco del Monako, ambasador Republike Italije u Crnoj Gori. On je kazao da se stiče utisak jake odlučnosti crnogorskih institucija da se bore protiv svakog oblika kriminala.
– Jasno je da, i pored napretka, posla ne nedostaje. Borba protiv kriminala ne poznaje političko-administrativne granice, ne dozvoljava neodlučnost ili zastoj – kazao je Del Monako.
●Kako ocjenjujete trenutnu političku situaciju u Crnoj Gori?
– Prije svega želim da zahvalim redakciji „Dana” na pruženoj prilici da sa čitaocima podijelim neka razmišljanja. Agenda za 2018. godinu obećava da će biti bogata događajima.
Crnoj Gori je 2017. godina poklonila značajne, čak bih rekao istorijske rezultate. Preciznije rečeno, zemlja sada ubira plodove onoga što je prethodno posijala, bez prekida i raskida, kakva je inače istorijska praksa. Crnu Goru vidim kao zemlju u stalnom kretanju unutar jedne regije pune previranja, dinamike, pozitivnog potencijala i stalno prisutne krhkosti. Pristupanje NATO-u predstavlja izuzetan cilj. O tome, obratite pažnju, govorim objektivno kao o opipljivoj činjenici, bez političke ocjene koja, sa moje strane, ne može a da ne bude bezuslovno pozitivna zbog čitavog niza veoma ozbiljnih razloga koji, međutim, nijesu striktno povezani sa temom o kojoj sam pozvan da govorim. Postići tako značajan cilj ili uspjeti, kao što se to uvijek događalo, u odlučnom napretku u pregovorima za pristupanje EU, nije slučajna posledica, niti dar „boginje sreće“. Prije je još jedan dokaz da je crnogorsko političko rukovodstvo pokazalo da ima viziju, da Vlada dosledno djeluje, da partneri u nju imaju povjerenja. Reforme su sprovedene u svim oblastima. I u oblasti ekonomije, u vezi sa kojom se pitam da li su potrebne dodatne mjere liberalizacije tržišta i još odlučniji podsticaj ka sve većoj regionalnoj integraciji, očigledan je kvalitativni skok koji je Crna Gora napravila. Oblast turizma je tu najsvjetliji primjer. Zemlja je danas, sama po sebi, brend za kvalitet i ljepotu pejzaža, rezultat koji je bilo teško i zamisliti prije samo deset godina. Za onoga koji to posmatra kroz naočare „gosta u prolazu“, upravo kao što sam to ja, uvjeravam vas da mi se današnja Crna Gora čini značajno modernijom od one koju sam upoznao 2013. godine kada sam preuzeo dužnost u Podgorici. Dakle, taj političko-institucionalni okvir je bio u stanju da ostvari značajne i opipljive rezultate i izvan pozitivnih ocjena tih rezultata, u zavisnosti od opravdanih usmjerenja i postavki pojedinačnih političkih snaga.
Imajući to na umu, i kao što sam već imao priliku da se javno izjasnim u prethodnim prilikama i to uvijek veoma oprezno, bojkot parlamenta sužava dijalektiku između političkih partija. Pozicija Evropske unije po tom pitanju je jasna. Ona se nada povratku poslanika u skupštinsku salu. Ne samo da tu poziciju ovdje podvlačim, već je u potpunosti dijelim. Smatram da je sučeljavanje između vlasti i opozicije, pa i kada je veoma grubo, veoma plodno ako se odvija u parlamentarnim klupama. Tu se odvija i cvjeta demokratija.
Ukoliko mi dozvolite da izrazim jednu želju, to je da 2018. godina crnogorske građane i političke snage povede na birališta u duhu mira. Birališta predstavljaju izuzetan trenutak demokratije iz kojeg država izlazi ojačana.
● Da li je u protekloj godini bilo napretka u oblasti borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije?
– Tokom 2017. godine bio sam u prilici da se više puta susretnem sa najvišim sudskim instancama Crne Gore, da gradim odnose sa Ministarstvom pravde i Ministarstvom unutrašnjih poslova, da čujem brojne italijanske eksperte koji pod pokroviteljstvom Evropske unije sarađuju sa vašim ekspertima na polju vladavine prava, da razmijenim mišljenja i analize sa rezidentnom međunarodnom zajednicom. Iz toga je poizašao utisak jake odlučnosti crnogorskih institucija da se bore protiv svakog oblika kriminala. S tim u vezi, izražavam poštovanje i uvažavanje prema svim onim sudijama i tužiocima koji svakodnevno rade na pružanju što brže pravde, svim onim policajcima na kopnu i na moru koji pregorno i požrtvovano rade kako bi zemlja bila sigurna. Zaslužuju priznanje i iskrene čestitke za uspješan rad.
Jasno je da, i pored napretka, posla ne nedostaje. Borba protiv kriminala ne poznaje političko-administrativne granice, ne dozvoljava neodlučnost ili zastoj. Prije će biti da traži više sredstava, sve novija i novija znanja, veću regionalnu i međunarodnu saradnju, kao što se konkretno pokazalo 14. decembra u Baru, prilikom foruma organizovanog od Ministarstva pravde i agencije Ujedinjenih nacija IDLO, uz podršku Italije. Osim toga, ne radi se samo o tome da korupciju treba zaustaviti. Najvažnije je raditi na prevenciji i to mnogo šire, uključujući škole, univerzitete, medije, deontologiju i tako dalje. I Italija i Evropska unija su spremne da daju svoj doprinos podržavajući još više napore Crne Gore, stavljajući na zajedničko raspolaganje konkretna iskustva. Mislim da i „Dan” može doprinijeti i da to već čini otvoreno pozivajući na razmišljanje, analizu ili utiske, poput ovih mojih.
●Brojne su opozicione optužbe u vezi sa neregularnostima izbora u Crnoj Gori. kako to komentarišete?
– Veoma rado! Istini za volju, ta tema je podrobno izanalizirana tokom 2017. godine. Što se tiče političkih izbora od 16. oktobra, vjerujem da su zaključci do kojih je došla snažna posmatračka misija OEBS/ODIHR poznati i kristalno jasni. Ti izbori su bili regularni. OEBS/ODIHR je takođe preporučio cijeli niz postupaka u vezi kojih se crnogorska skupština konkretno aktivirala. Paket amandmana kojima se primjenjuje veći dio preporuka usvojen je 28. decembra, dok nije bilo moguće izmijeniti Zakon o izboru odbornika i poslanika. Nadam se da će u 2018. godini vlast i opozicija doći do sporazuma o ovoj presudnoj izmjeni zakona.
M.VEŠOVIĆ
Brojne oblasti za jačanje saradnje
●Koje su oblasti u kojima saradnja Crne Gore i Italije može biti produbljena?
– U svim oblastima, ne treba isključiti nijednu. Čak i najznačajnije rezultate smatram parcijalnim, smatram ih polaznom a ne završnom tačkom. To važi kako za politički dijalog tako i za ekonomske, kulturne i naučne odnose. Odnosi između zemalja su živi i u stalnom kretanju. Diplomatski uspjesi vrijede samo do sledećeg dana jer imajući u vidu da po svojoj definiciji stvaraju nešto novo, oni mijenjaju sliku i nagovještavaju sve novije i novije ciljeve koje treba postići. Spreman sam da dodatno zasučem rukave i čast mi je da i od „Dana”, koji posebno blisko prati i prenosi naše kulturne inicijative, dobijem sugestije i podstrek.