Predsjednik Skupštine Ivan Brajović raspisao je za 15. april predsjedničke izbore, koji će biti sedmi od uvođenja višepartijskog sistema u Crnoj Gori. Opozicija je ocijenila da je sada na potezu predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, koji treba da raspiše izbore u Podgorici i deset drugih opština za 15. april, kako bi i lokalni i predsjednički bili održani istog dana.
Iz opozicije upozoravaju da bi odluka da lokalni izbori budu održani sredinom maja izazvala haos, jer bi se sve moglo poklopiti sa izvjesnim drugim krugom predsjedničkih izbora, pa se postavlja pitanje na šta bi tada kampanja izgledala i kako bi sve to bilo sprovedno.
Evidentno je i da predstavnici međunarodne zajednice traže održavanje izbora istog dana, jer je jasno da bi se napravile uštede, smanjile zloupotrebe, a zemlja bila manje opterećenja izbornim dešavanjima.
Povodom raspisivanja predsjedničkih izbora, Brajović je rekao kako vjeruje da će izbori biti održani u pozitivnoj i demokratskoj atmosferi.
– I da ćemo svi zajedno još jednom pokazati zašto je Crna Gora lider u svom okruženju. Pozivam sve punoljetne građanke i građane da izađu na izbore i izaberu najboljeg kandidata – kazao je Brajović.
O raspisivanju izbora Brajović je obavijestio i predsjednika države Filipa Vujanovića, a sada treba da informiše i relevantne međunarodne institucije.
Rok za sprovođenje izbornih radnji teče od dana raspisivanja izbora, a predlozi kandidata za predsjednika podnose se Državnoj izbornoj komisiji do 26. marta 2018. godine.
Potpredsjednik Demokratske Crne Gore Momo Koprivica rekao je da održavanje predsjedničkih i lokalnih izbora u istom danu predstavlja minimum minimuma za elementarnu relaksaciju društvene atmosfere i stabilizaciju političkih prilika u Crnoj Gori, i da je to jedino pošteno rješenje.
– Sve drugo je uvod u ogoljenu diktaturu i posrtanje u najdublju političku krizu. Zahtjev da se u istom danu održe predsjednički i lokalni izbori jeste zahtjev demokratskog minimalizma. Za to treba samo dobra volja i jedan potpis hemijske olovke, a koji dovodi do višemilionskih ušteda i brojnih drugih političkih, ekonomskih i drugih benefita za društvo. Niko, pa ni predsjednik države nema pravo da svojom odlukom nametne višemilionske štete i izdatke društvu zbog političke kalkulacije. Kako da pogleda u oči sirotinji ako joj uzme pola socijalnog budžeta svojom kalkulantskom odlukom da ne raspiše lokalne izbore za dan kad su već raspisani predsjednički izbori – ocijenio je Koprivica.
On smatra da spajanje izbora, osim enormne finansijske uštede, donosi velike političke i društvene benefite.
– Ako se ne spoje izbori, režim će širom otvoriti vrata za drastične i brutalne zloupotrebe. Tako će odlukom o raspisivanju lokalnih izbora režim poslati jasnu poruku o svojim namjerama. Usude li se da razdvoje lokalne od predsjedničkih izbora poslaće jasnu poruku da žele krizu, zloupotrebe, bezakonje i uzurpaciju. Istovremeno održavanje predsjedničkih i izbora u 11 jedinica lokalne samouprave u značajnoj mjeri bi otežalo koncentrisane zloupotrebe, pritiske i povrede izbornih prava i sloboda koje je režim, inače, doveo do savršenstva. Pokazalo se da je razdvajanje izbora meka za koncentrisanu korupciju i fokusiranje cjelokupne kriminalne mašinerije na određeno područje – kaže Koprivica.
Kako navodi, ne spoje li ove izbore direktno stavljaju do znanja da su im krađa i tenzije jedini aduti u izbornoj utakmici koja predstoji.
– Ako se ne spoje ovi izbori u istom danu, moguća bi bila paradoksalna situacija. Kada bi lokalni izbori bili održani krajem maja, onda bi sasvim izvjestan i realan drugi krug predsjedničkih izbora bio održan praktično 1. maja. Postavlja se pitanje kako bi se predale liste i kako bi se vodila kampanja. Osim što bi stvorilo velike praktične teškoće i probleme sa preklapanjem kampanja, to bi bilo ruglo i zastiđe u očima svijeta. Vujanović treba da učini ono što je učinio u slučaju Berana, raspisujući izbore skoro sva mjeseca prije isteka mandata lokalne skupštine i bez odluke opštinskog parlamenta o skraćenju mandata – ocijenio je Koprivica.
Generalni sekretar Građanskog pokreta URA Mileta Radovanić naglašava da bi Vujanović zbog višestrukih razloga trebalo da lokalne izbore za Glavni grad Podgoricu raspiše za isti dan za kada su zakazani predsjednički izbori. Na taj način bi se, kako je rekao, uštedjela značajna finansijska sredstva ali i smanjio prostor za sve eventualne zloupotrebe i uticaj na izbornu volju građana.
– U DPS-u su vrlo svjesni činjenice da u Podgorici imaju veliki zaostatak u odnosu na opoziciju i zato ne biraju sredstva i načine da taj manjak glasova nadoknade. Ako podgorički izbori budu zasebno održani u odnosu na sve ostale izbore koji nas očekuju, time se i prostor DPS-a za zloupotrebe, pritiske, ucjene i izborne malverzacije i mahinacije povećava – smatra Radovanić.
Kaže da bio upravo jedna od ključnih promjena izbornog zakonodavstva trebalo da bude da u Crnoj Gori imamo opšte izbore, što podrazumijeva izbore na lokalnom i državnom nivou u istom danu.
– Na taj način bi se učinila velika ušteda budžetskih sredstava, kontrola i regularnost izbora bi bila bolja, povjerenje u izborni proces povećano, a maniri zloupotreba i malverzacija bili svedeni na minimum – zaključio je Radovanić.M.V.
Za kandidaturu 7.932 potpisa
Na prvim neposrednim izborima 1990. godine pobijedio je nekadašnji predsjednik DPS-a Momir Bulatović, kao i na drugim izborima za šefa države, održanim 1993.
Bulatovićev bivši saradnik Milo Đukanović, koji se kandidovao poslije sukoba u DPS-u, pobijedio je na izborima 1997. godine.
Na predsjedničkim izborima 2003, 2008. i 2013. godine pobijedio je nekadašnji potpredsjednik DPS-a Filip Vujanović.
Predsjednik Crne Gore bira se na opštim izborima, naposredno i tajnim glasanjem na pet godina. Za predsjednika Crne Gore biće izabran kandidat koji je dobio više od polovine važećih glasova birača koji su glasali. Ako nijedan kandidat ne dobije taj broj glasova održava se drugi krug izbora za 14 dana.
Kako je predviđeno zakonom, u drugom izbornom krugu učestvovaće dva kandidata koji su dobili najveći broj glasova. Za crnogorskog predsjednika, u drugom krugu, biće izabran kandidat koji je dobio veći broj glasova izašlih birača.
Potencijalni kandidati za predsjednika Crne Gore moraće da prikupe najmanje 7.932 potpisa podrške građana da bi mogli da uđu u predsjedničku trku.