Crna Gora i Srbija jedine su države zapadnog Balkana koje će u Strategiji Evropske komisije (EK) dobiti jasan kalendarski rok o mogućem pristupanju Evropskoj uniji (EU) do 2025. godine.
Kako se navodi, datumi za evropske integracije ostale četiri zemlje regiona neće se spominjati. U najnovijoj i konačnoj verziji Strategije o kredibilnoj perspektivi zapadnog Balkana, čiji je tekst usvojen na jučerašnjem sastanku šefova kabineta u Evropskoj komisiji (EK), istaknuto je da se Crna Gora i Srbija ponovo kvalifikuju kao lideri u regionu i njihov prijem u EU se predviđa za sedam godina.
– Pregovori o pristupanju su u toku sa Crnom Gorom i Srbijom. Uz snažnu političku volju, pružanjem realnih i održivih reformi i definitivno rješavanje sporova sa susjedima, one bi potencijalno bile spremne za članstvo u perspektivi do 2025. godine – navodi se u konačnoj verziji Strategije EK, koja će biti objavljena danas u Strazburu.
Ostale zemlje zapadnog Balkana će od tog dokumenta dobiti jedino perspektivu za evropske integracije bez izvodljivih kalendarskih rokova u mogućem pristupanju.
Dokument će danas u Strazburu zvanično predstaviti evropski komesar za pregovore o pridruživanju Johanes Han.
Građanska alijansa (GA) pozvala je sve aktere društva na aktivniji doprinos u zatvaranju poglavlja 23 i 24 i stvaranju uslova da u narednom talasu proširenja Evropske unije, koji se najavljuje za 2025. godinu Crna Gora postane članica.
U toj nevladinoj organizaciji smatraju da će ova godina biti opterećena izborima, što može biti opasnost da se ključni procesi zapostave od Vlade, od koje se očekuju mjerljivi rezultati. U saopštenju se ističe da je prethodnih pet i po godina proces pridruživanja Crne Gore EU uglavnom bio usmjeren na birokratski aspekt, otvaranje poglavlja, ali da to ne znači da je država istovremeno ispunjavala evropske standarde neophodne za članstvo.
– Nezvanični izvještaj Evropske komisije za poglavlja 23 i 24 nije optimističan i ukazuje da će u narednom periodu od ključnog značaja biti da Crna Gora pokaže kredibilan i održiv napredak u svim oblastima vladavine prava i ljudskih prava, što podrazumijeva uključivanje svih relevantnih institucija i aktera uključujući i široku i snažnu političku odlučnost i odgovornost – tvrdi se u saopštenju.
Ocjenjuje se da Crna Gora još nije pokazala volju da se istinski suoči sa ratnom prošlošću jer izostaje suštinska i proaktivna borba protiv nekažnjivosti za ratne zločine.
– Iako ohrabruje pokretanje novih istraga, posebno jer one do sada nijesu bile efikasne i nijesu vodile identifikaciji svih odgovornih, njihovom procesuiranju i kažnjavanju, zabrinjava to što je najveći broj njih i dalje u fazi izviđaja – ocjenjuju u Građanskoj alijansi.
Oni su naglasili da državne institucije još imaju probleme u iskorjenjavanju zlostavljanja i nehumanog postupanja i kažnjavanja od policijskih službenika i službenika ZIKS-a.
Navodi se da je razlog za zabrinutost i neadekvatna borba protiv diskriminacije u oblasti zapošljavanja, posebno političkog i nacionalnog zapošljavanja.
– Afera „Snimak” još je bez epiloga, gotovo svakodnevno smo svjedoci novih afera i brojnih zloupotreba u toku izbornog procesa, a bez adekvatne reakcije nadležnih institucija – navodi se u saopštenju.
Iz Građanske alijnse su kazali da iz EK upozoravaju da uprkos stalnim navodima o zloupotrebi javnih sredstava za svrhe političkih partija, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) nije mogla da utvrdi postojanje tih zloupotreba.
– Iako je još prije dvije godine završena pilotska faza implementacije novog sistema redovnog stručnog ocjenjivanja u osnovnim sudovima u Nikšiću i Cetinju, taj sistem još nije zaživio. Sistem sudske kontrole od Ministarstva pravde se mora dodatno unaprijediti jačanjem tima koji vrši kontrole i sisteme nenajavljenih kontrola – navedeno je u saopštenju.
Ocjenjuje se da su i dalje ograničeni dometi u dijelu disciplinske odgovornosti sudija i tužilaca i primjene Kodeksa sudske i tužilačke etike.M.V.
Iduća godina ključna
Dokument nazvan „Vjerodostojna perspektiva proširenja za zapadni Balkan” obuhvatiće opšte smjernice za brži proces integracije svih država regiona i konkretnije datume za evaluaciju postignutog u Crnoj Gori i Srbiji.
Po indikativnom vremenskom okviru Evropske komisije proizilazi da će 2019. godina biti ključna za države zapadnog Balkana.
Te godine se očekuje potpisivanje dokumenta o „sveobuhvatnoj normalizaciji odnosa” između Srbije i Kosova, dok bi Albanija i Makedonija trebalo da otvore pristupne pregovore sa Briselom, a Bosna i Hercegovina dobije status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji.