Kada je ukinuo obavezu prikupljanja potpisa podrške kandidatima za šefa države pred članovima izbornih komisija, Ustavni sud Crne Gore je naložio obavezu kontrole validnosti potpisa podrške učesnicima predsjedničkih izbora iako takvih mehanizama nema u praksi.
Crnogorski pravni portal Auditorijum naveo je da je Ustavni sud dao zanimljivo obrazloženje kada je prije nešto više od dvije godine utvrdio da stav 1 člana 5 Zakona o izboru predsjednika Crne Gore nije u skladu sa Ustavom Crne Gore, iz koga se moglo zaključiti da je onemogućavanje zloupotrebe prava u postupku kandidovanja efikasno obezbijeđeno. Ovo je važnije tim prije ako se imaju u vidu najnovije sumnje u validnost potpisa podrške jednom broju kandidata za predsjednika Crne Gore.
Ustavni sud je tada tvrdio da organi za sprovođenje izbora mogu izvršiti provjeru potpisa svakog birača, odnosno autentičnost njihove podrške, u svakoj fazi izbornog procesa. U obrazloženju odluke Ustavnog suda broj 23/14, od 10. februara 2016. godine upravo se potencira ta mogućnost kontrole iako je sasvim jasno da te kontrole realno nema.
– Provjera potpisa, odnosno autentičnost podrške svih birača, u cilju onemogućavanja zloupotrebe prava u postupku kandidovanja, na efikasan način, može se, po ocjeni Ustavnog suda, obaviti primjenom novog Zakona o biračkom spisku, kojim je birački spisak ustanovljen kao jedinstvena elektronska zbirka ličnih podataka crnogorskih državljana koji imaju biračko pravo (lično ime birača, jedinstveni matični broj birača, datum i mjesto rođenja, državljanstvo, pol, mjesto prebivališta i adresa, datum prijave poslednjeg prebivališta) – piše u obrazloženju odluke Ustavnog suda koje citira portal Auditorijum.
Zaključeno je da na osnovu tog zakona organi za sprovođenje izbora mogu izvršiti provjeru potpisa svakog birača, odnosno autentičnost njihove podrške u svakoj fazi izbornog postupka.
– S obzirom na to da je sloboda izražavanja mišljenja prilikom izbora organa vlasti sastavni dio slobode izražavanja, a da ne postoje ustavni i konvencijski razlozi za ograničenje ovog prava, kao i da postoje blaže, ali pogodnije mjere koje mogu poslužiti istoj svrsi, Ustavni sud je ocjenio da osporeno miješanje u pravo na slobodu izražavanja nije bilo „nužno u demokratskom društvu“ i da nije srazmjerno legitimnom cilju kome se teži, odnosno da primijenjena sredstva nijesu proporcionalna – ocijenio je Ustavni sud.
Ističu da je zakonom određeno da je birački spisak izvedena elektronska zbirka ličnih podataka crnogorskih državljana koji imaju biračko pravo, da se vodi po službenoj dužnosti, stalan je i redovno se ažurira.
– Birački spisak je javna isprava koja služi samo za izbore, a upis u birački spisak je uslov za ostvarivanje biračkog prava. Birač može biti upisan u birački spisak samo na jednom biračkom mjestu. U birački spisak upisuju se lično ime birača, jedinstveni matični broj birača, datum i mjesto rođenja, državljanstvo, pol, mjesto prebivališta i adresa, datum prijave poslednjeg prebivališta i primjedba, a lično ime birača upisuje na jeziku i pismu na kojem je upisano u izvornom registru, što definiše član deset zakona – naveli su iz Ustavnog suda Crne Gore.
Podsjećaju da Državna izborna komisija u postupku praćenja primjene ovog zakona posredstvom kompjuterske povezanosti sa zbirkom podataka biračkog spiska obavlja stalno praćenje promjena u biračkom spisku i ima pravo pristupa svim elektronskim registrima i drugim evidencijama o građanima koje sadrže podatke bitne za vođenje biračkog spiska.
– Takođe, Državna izborna komisija je direktnim elektronskim linkovima i u realnom vremenu povezana sa zbirkom podataka biračkog spiska koju vodi ministarstvo i putem elektronskog linka dostupne su joj i ostale baze podataka i registri koji su uvezani sa zbirkom podataka biračkog spiska – navodi se u obrazloženju Ustavnog suda.
M.V.

Sve će poslati tužilaštvu

Državna izborna komisija (DIK) je na sjednici održanoj u petak u Podgorici donijela odluku da sve sumnjive potpise podrške kandidatima za predsjednika Crne Gore dostavi tužilaštvu. Takva odluka uslijedila je nakon žalbi da su potpisi brojnih građana zloupotrijebljeni u postupku predaje kandidature za šefa države.