Savjet Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama je na sjednici održanoj 18.maja donio rješenje kojim se utvrđuje da je aplikacija Državne izborne komisije (DIK) uspostavljena 12.marta koja je za cilj imala provjeru da li je birač svojim potpisom podržao određenog kandidata za predsjednika Crne Gore u suprotnosti sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti. Savjet je naredio Državnoj izbornoj komisiji da u roku od 15 dana od dana prijema ovog rješenja izbriše lične podatke koji se nalaze u predmetnoj aplikaciji.
Inicijativama za sprovođenje nadzora kod Državne izborne komisije Agenciji su se obratili Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), član Savjeta Agencije Radenko Lacmanović i pomoćnik direktora Agencije Sabahudin Delić.
U inicijativi MANS-a broj OS-19-3060-1/18, od 23.marta 2018.godine, u bitnom se navodi da je Državna izborna komisija objavila na svom sajtu aplikaciju za provjeru potpisa podrške kandidatima za predsjednika Crne Gore, kao i da upotreba aplikacije omogućava da se unošenjem jedinstvenog matičnog broja provjeri da li je građanin dao potpis podrške za kandidaturu i kome ga je dao.
– Ovakav način provjere omogućava nezakonitu obradu ličnih podatka građana u većem obimu nego što je potrebno da bi se ostvarila svrha i tako ugrožava osnovne slobode i prava građana jer omogućava da se unošenjem JMBG od neovlašćenih lica dođe do ličnih podataka koji se odnose na politički stav i mišljenje, odnosno da je veliki broj subjekata, poput poslodavaca, ljekara, banka, mobilnih operatora, političkih partija i slično imao pristup jedinstvenom matičnom broju građana. Takođe, navode da se na ovaj način krši član 43 Ustava Crne Gore, kojim se jemči zaštita podataka o ličnosti, ali i član 45 stav dva Ustava kojim je propisana tajnost glasanja, član dva Zakona o zaštiti podataka o ličnosti kojim je propisano da se lični podaci moraju obrađivati na pošten i zakonit način, ali i član deset ovog zakona kojim je propisano da se obrada ličnih podataka može vršiti po prethodnoj dobijenoj saglasnosti lica čiji se podaci obrađuju – navodi se u inicijativi MANS-a.
Kako su ukazali, aplikacija DIK-a omogućava nekontrolisanu obradu i zloupotrebu ličnih podataka, bez ikakvog mehanizma zaštite.
Nakon razmatranja spisa predmeta (konkretno, inicijative za vršenje nadzora i navoda iz zapisnika o nadzoru), Savjet je utvrdio da je aplikacija uspostavljena od Državne izborne komisije u suprotnosti sa odredbama Zakona o zaštiti podataka o ličnosti. Ističu da sve iz zapisnika kontrolora nedvosmisleno protvrđuje da predmetna aplikacija nije obezbijedila zaštitu od neovlašćenog pristupa, objave i zloupotrebe ličnih podataka.
– Savjet nalazi da nije ispunjen nijedan od uslova za obradu ličnog podatka, kao što je političko mišljenje, niti je obezbijeđen adekvatan stepen zaštite od neovlašćenog pristupa. Iz samog zapisnika se vidi da je bilo moguće provjeriti – i to od neovlašćenih lica – ne samo da li su lični podaci birača zloupotrijebljeni, te njihov potpis falsifikovan, već i saznati da li je bilo ko od onih koji imaju pravo glasa u Crnoj Gori stvarno dao podršku nekom od kandidata za predsjednika. Jasno je da je na osnovu predmetne aplikacije i neadekvatnog sistema zaštite do podataka o političkom mišljenju birača mogao doći posjedovanjem JMBG-a poslodavac, izabrani ljekar, službenik poslovne banke ili mobilnog operatera i druga lica kojima je dostupan ovaj podatak, na osnovu kojeg se svako od nas može nedvosmisleno identifikovati – ocijenio je Savjet Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama.M.V.

Nove zloupotrebe

Kako je su podsjetili iz Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, zakonom je predviđena zaštita ličnih podataka svakog lica, bez obzira na državljanstvo, prebivalište, rasu, boju kože, pol, jezik, vjeru, političko i drugo uvjerenje, nacionalnost, socijalno porijeklo, imovno stanje, obrazovanje, društveni položaj ili drugo lično svojstvo.
– Nedvosmisleno je da ova norma nije ispoštovana jer je upravo omogućena zloupotreba ličnih podataka onih birača koji su kroz podršku nekom od kandidata za predsjednika iskazali političko uvjerenje – piše u rješenju Savjeta.