Upravni sud Crne Gore donio je presudu da Zakon o slobodnom pristupu informacijama (SPI) važi i za političke parlamentarne partije. Ta odluka uslijedila je nakon što su predstavnici Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) pokrenuli postupak pred tim sudom zbog nejasnih i kontradiktornih odluka Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, u kojima su u nekoliko svojih posljednjih odluka tvrdili da Zakon o slobodnom pristupu informacijama ne važi za političke subjekte.
Upravni sud u obrazloženju svoje presude je naveo da su parlamentarne partije obveznice Zakona o slobodnom pristupu informacijama, jer je riječ o pravnim licima čiji se rad većim dijelom finansira iz javnih prihoda.
Sud je tako poništio rješenje Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama i ukazao da je ovaj organ u većem broju postupaka prethodno donosio rješenja kojima je nalagao političkim partijama da postupaju po zahtjevu za pristup informacijama, pa je ‒ kako je navedeno u presudi ‒ „nejasno na osnovu čega je došlo do odstupanja od dosadašnje prakse tog organa”.
U obrazloženju presude suda piše i da su shodno članu devet Zakona o slobodnom pristupu informacijama, subjekti koji imaju svojstvo pravnog lica i koji se većim dijelom finansiraju iz javnih prihoda ‒ po nalaženju ovog suda ‒ dužni da postupaju po zahtjevima za slobodan pristup informaciji.
‒ Saglasno važećim propisima, političke partije stiču svojstvo pravnog lica upisom u Registar političkih partija (član šest Zakona o političkim partijama), a sredstva za redovan rad i izbornu kampanju mogu sticati iz javnih i privatnih izvora (član tri Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja) – piše u obrazloženju presude.
MANS je postupak pred Upravnim sudom pokrenuo pošto je Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama toj nevladinoj organizaciji počela da dostavlja rješenja kojima parlamentarne partije nijesu u obavezi da postupaju shodno Zakonu o slobodnom pristupu informacijama.
‒ Ta promjena je uslijedila nakon što je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) pokrenulo istragu o sumnjivim donacijama Demokratske partije socijalista (DPS), a na osnovu podataka koje je MANS dobio upravo pozivanjem na Zakon o slobodnom pristupu informacijama – piše u jučerašnjem saopštenju koordinatorke za medije te NVO Snežane Bajčete.
Tako je u aprilu ove godine, između ostalog, otkriveno i da u jednom od najsiromašnijih naselja u Podgorici ‒ Vrelima Ribničkim ‒ žive veoma imućni simpatizeri DPS-a, koji tokom kampanje za poslednje parlamentarne izbore nisu štedjeli kako bi pomogli svoju partiju. Za svega nekoliko dana mještani Vrela Ribničkih DPS-u su uplatili najmanje 30.000 eura. To je tada otkrio Istraživački centar MANS-a. Podatke o ovim uplatama dokazala je finansijska dokumentacija te vladajuće političke partije, koja je shodno Zakonu o slobodnom pristupu informacijama dostavljena ranije Mreži za afirmaciju nevladinog sektora. Posljednjim odlukama ‒ „nezavisni organ” ‒ Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama u vrijeme važenja istog zakona, naglo je izmijenila praksu postupanja, budući da se u prethodne 152 odluke izjašnjavala pozitivno o istim zahtjevima.
‒ Pomenutim odlukama Agencija je na neko vrijeme omogućila partijama da od javnosti sakriju podatke o svojim finansijama. To je posebno važno imajući u vidu da se tražene informacije o partijskim finansijama odnose na period predsjedničke i kampanje za lokalne izbore. Zakon o slobodnom pristupu informacijama trenutno je jedini pravni akt koji nalaže punu transparentnost partijskih finansija u Crnoj Gori, pa je izuzimanjem od obaveza ovog zakona, Agencija pokušala da legitimiše skrivanje podataka, obesmisli cjelokupan koncept transparentnosti partijskih finansija, ali i da otvori širok prostor za dalji razvoj političke korupcije u izbornim kampanjama – piše u saopštenju Bajčete.Vl.O.
Nema odgovornosti za sporne donacije
Tužilaštvo je 2012. godine pokrenulo postupak o spornim donacijama koje je oko 2.000 građana uplatilo Demokratskoj partiji socijalista, ali to nikada nije rezultiralo nekim optužnicama. Od donacija je 2011. godine DPS dobio preko 600.000 eura, ali se tvrdilo da je to samo formalno prikazano, a da su uplate stizale sa mafijaških i tajkunskih adresa. Posebno, jer su u štampi pojedini donatori demantovali da su uplaćivali bilo kakav novac. Tim povodom, MANS je podnio krivičnu prijavu, ali nikada nije došlo do konkretne reakcije državnog tužilaštva.