Zarade savjetnika predsjednika parlamenta Ivana Brajovića i potpredsjednika Branimira Gvozdenovića, kao i generalnog sekretara Skupštine i njegovih saradnika, papreno koštaju poreske obveznike.
Na godišnjem nivou, plate tih savjetnika crnogorske poreske obveznike koštaju oko 220.000 eura, što ozbiljno dovodi u pitanje smisao mjera štednje i najavljenu racionalizaciju javne uprave.
Prema podacima službe Skupštine Crne Gore, plata generalnog sekretara Aleksandra Jovićevića u julu ove godine iznosila je 1.579 eura. Zamjenik generalnog sekretara Mersudin Gredić je u istom mjesecu zaradio 1.458 eura, a drugi zamjenik Marija Mirjačić 1.452 eura.
Pomoćnik generalnog sekretara Skupštine Crne Gore Jelena Radonjić proteklog mjeseca je primila 1.248 eura, a Nataša Komnenić, koja obavlja istu funkciju, 1.031 euro.
Predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović ima sedam savjetnika. Za davanje savjeta predsjedniku Skupštine Tatjana Krivokapić prima 1.319 eura, dok Periša Kastratović po tom osnovu dobija 1.196 eura, a Ana Radonjić 1.168 eura. Brajovićeva savjetnica Bojana Dabović prima 1.185 eura, a Marija Blagojević je u julu ove godine primila 1.202 eura. Predsjednika parlamenta savjetuju i Obrad Nenezić, koji za to prima 1.230 eura mjesečno, i Jelena Davidović, koja po tom osnovu mjesečno prihoduje 1.238 eura.
Tu su i savjetnici potpredsjednika parlameta Gencija Nimanbegua i Branimira Brana Gvozdenovića.
Nimanbeguov savjetnik Nikola Berišaj primio je u julu ove godine 1.002 eura, dok su Gvozdenovićevi savjetnici Uroš Andrijašević i Nikola Divanović primili 993 eura, odnosno 1.002 eura.
Parlament je u ovom sazivu konstituisan u novembru 2016.godine, nakon parlamentarnih izbora.
Dok na jednoj strani imamo enormne plate činovnika, Vlada je nastavila da zadužuje građane, uprkos mjerama štednje (više akcize, povećanje PDV-a na 21 odsto...) čiji je cilj da suzbiju javni dug, od čega, sada je sve jasnije, nema ništa.
Politički analitičar Božidar Čolaković ističe da ono što se čini problematičnijim od iznosa mjesečnih primanja jeste broj savjetnika predsjednika i potpredsjednika parlamenta.
– Prema zvaničnim podacima do kojih se može doći na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, tim prvog čovjeka britanskog parlamenta, na primjer, broji osam članova, od čega četiri pripadaju platnom razredu A. Svako dalje poređenje našeg i britanskog parlamenta (koji ima 650 poslanika) kad je riječ o ulozi i važnosti koju imaju u političkom životu bilo bi neukusno, pogotovo u periodu kad je naš parlament funkcionisao praktično kao jednopartijski – rekao je Čolaković za „Dan”.
Kako je dodao, opšti utisak je da na nivou demokratskog razvoja kakav je naš preovladavajuće shvatanje potrebe za jačanjem institucija jeste simulacija ozbiljnosti gomilanjem, između ostalog, savjetničkih timova.
– Tako čelni ljudi partija koje konstituišu vlast jednim potezom završavaju dva posla: stvaraju utisak kadrovskog ojačavanja, koji može jedno vrijeme dobro poslužiti za uljepšavanje slike pred inostranim sagovornicima, i omogućavaju partijskim kolegama unosna mjesečna primanja. To pomaže u homogenizaciji sopstvenog biračkog tijela, pogotovo manjim partijama. Da li će takva praksa dovesti do problema zbog uvećavanja broja onih koji su na teretu budžeta nije pitanje o kom se razmišlja – zaključio je Čolaković. M.V.
Ne podnose svi teret krize jednako
Imajući u vidu ukupne okolnosti u društvu, evidentno je da je pozivanje na jednako podnošenje tereta krize licemjerno. I utoliko svaki potez koji podrazumijeva sužavanje ili ukidanje povoljnosti za najveći broj građana (bilo da je riječ o poreskoj politici ili takozvanim budžetskim davanjima) predstavlja prst u oko javnosti, kazao je Čolaković.