Programski direktor Građanske alijanse Boris Raonić kazao je u razgovoru za “Dan” da u Crnoj Gori već duže vrijeme vlada ozbiljna politička kriza, sa veoma visokim nivoom tenzija i nedostatkom elementarne komunikacije, koja sprečava kvalitetan politički život države.
Raonić navodi da Plan za prevazilaženje političke krize i najavljena radna grupa mogu da poprave izborne zakone.
– U atmosferi ozbiljne političke krize podrška iz EU, plan i prihvatanje dijaloga od strane DPS-a su blagotvorni, jer bez dijaloga nijedno društvo ne može da napreduje u bilo kojem pogledu. Ono što brine je takođe visok nivo animoziteta unutar opozicije, pa će se veoma teško izboriti za ono što im je zajednički interes, a to su uslovi za fer izborni proces. Naravno, ovaj ljetnji period služi za isticanje maksimalističkih zahtjeva prije procesa pregovora i dodatno homogenizovanje izbornih baza. Već od septembra nadam se da će se svi politički akteri ponašati državnički odgovorno i dati svoj doprinos da se konačno spuste tenzije i stvore uslovi da Crna Gora, po prvi put u istoriji, dobije rezultate izbora koji oslikavaju slobodno izraženu volju građana.
Očekujete li da se OEBS i drugi iz međunarodne zajednice aktivnije uključe u proces definisanja boljih izbornih uslova?
– Sve međunarodne organizacije moraju biti uključene u proces, kako bi doprinijele svojim znanjem i iskustvom, ali prvenstveno kako bi njihovo prisustvo spriječilo jeftinu politizaciju procesa. Ono što brine je da se vlast fokusira na usko tehničke detalje, dok je opozicija fokusirana na finese koje su imanentne suštinski demokratskim zemljama, dok proces treba da proizvede suštinske promjene i proizvede pravni okvir koji će trajati duže, a ne da se pojave inicijative za nove promjene nakon sledećih izbora. Takođe, brine i što opozicija ništa nije naučila iz prethodnih sličnih procesa, u kojima je DPS na kraju prihvatao njihove inicijative, koje su se pokazale kao po pravilu neefikasne, poput sprejova, elektronske identifikacije i sličnih.
Kako vidite odnos Vlade prema NVO sektoru, je li bilo opipljivog napretka poslednjih godina?
– U Crnoj Gori moć odlučivanja nije uvijek u rukama Vlade, pa odnos prema NVO ne treba gledati iz uskog ugla. Postoje strukture u vlasti koje imaju „putinovski“ odnos prema NVO i njihova dominatna moć je rezultirala svim ovim problemima o kojima pričamo mjesecima. Sa druge strane, postoje odgovorne strukture u vlasti sa kojima je zadovoljstvo komunicirati. No, postoje problemi i kod NVO, koje nemaju znanja ili imaju parapolitičke ambicije što biva prepoznato kod Vlade, što ograničava komunikaciju. Problem je i na trećoj strani, ali nema dovoljno hrabrosti da se to kaže, a to su pojedini donatori koji kršeći svoja pravila podržavaju NVO sa radikalnim pristupom, čime vjerovatno nesvjesno i indirektno pogoršavaju odnose NVO i Vlade, jer se brojni NVO prilagođavaju tom donatorskom interesovanju, dok one NVO koje žele da iskreno rješavaju probleme zbog kojih su osnovane, ostaju bez sredstava.
M.V. - Vl.O.

Partije moraju razmišljati o apstinentima
Da li su i poslednje izbore u Podgorici i još deset gradova obilježile izborne krađe i manipulacije?
– Atmosfera na poslednjim izborima nije bila demokratska. Svjedočili smo brojnim problemima, nekim i novim, na koje opozicija nije imala odgovor. Ali kako su prihvatli iste, sada imaju dovoljno vremena da razmisle svi. Zašto je toliki broj apstinenata, kuda vodi klijentelističko vođenje politike, da li je kadrovska baza dovoljno kvalitetna, koji su to prigrami i ideologije koje se nude i slično.