Predsjednik crnogorskog parlamenta Ivan Brajović (SD) spada među bolje plaćene čelnike zakonodavnih domova u regionu, ali ipak nije najplaćeniji. Stiče se utisak da, računajući ukupnu veličinu države i ekonomsku moć zemalja regiona, crnogorski parlamentarci spadaju u sam vrh po pitanju privilegija koje uživaju.
Prema zvaničnim podacima državnih organa, plata Ivana Brajovića u posljednjem mjesecu koji je obuhvatio njegov poslednji imovinski karton iznosila je 1.887 eura. Kada je stupio na mjesto predsjednika Skupštine Crne Gore, plata mu je bila oko 2.500 eura, ali je vremenom smanjivana. Brajovićeva plata je u rangu visine zarada drugih poslanika.
S druge strane, po podacima o imovini srpskih političara koje je objavio KRIK, plata Maje Gojković, predsjednice Narodne skupštine Republike Srbije, iznosi 1.886 eura.
Sličnom zaradom može da se pohvali i predsjednik parlamenta Republike Alabnije Gramoz Ruci, koji je prijavio platu od 1.878 eura. Ruci je vrlo kontroverzna ličnost, posebno nakon što je u okviru globalne diplomatskle afere „Vikiliks” otkriveno da je američka ambasada u Tirani pisala o njemu kao o licu povezanom sa narko-kartelima, a svojevremeno mu je uskraćena i američka viza.
Nešto veću platu od predsjednika crnogorskog, srpskog i albanskog parlamenta ima predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Mladen Bosić, čija mjesečna zarada iznosi 2.433 eura. Mandat na čelu Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH traje osam mjeseci.
Najveću zaradu od parlamentarnih čelnika u regionu ima predsjednik Sabora Republike Hrvatske Gordan Jandroković, koji prima 3.090 eura. On je na čelu Sabora od 2017.godine, a nekad je bio na čelu hrvatskog ministarstva vanjskih poslova. Ipak, važno je reći da je Hrvatska od 2013.godine dio EU, pa je stoga tamošnja situacija po pitanju zarada državnih zvaničnika specifična u odnosu na druge zemlje regiona.
Najmanju platu od svih predsjednika skupština u regionu ima Talat Džaferi, šef Sobranja Makedonije, koji mjesečno prima 1.700 eura. On je na tu funkciju izabran 2017.godine, nakon političkih potresa u Skoplju i smjene režima.
Posmatrajući platu Ivana Brajovića, evidentno je da je ona veća oko tri i po puta od prosječne plate onih koje crnogorski poslanici formalno predstavljaju. Prema podacima Monstata, prosječna zarada bez poreza i doprinosa u aprilu ove godine je iznosila 510 eura, što je 0,4 odsto više nego u martu. Prosječna zarada bez poreza i doprinosa u aprilu je u odnosu na isti mjesec prošle godine pala 0,4 odsto. Prosječna bruto zarada u martu iznosila je 765 eura.
Ipak, najdrastičniji primjer su parlamentarci u Bosni i Hercegovini, koji u prosjeku zarađuju barem šest puta više od onih koje predstavljaju.
Evropski prosjek zarade poslanika u državnim parlamentima je 2,3 prosječne plate u korist parlamentaraca. U tom smislu, razlika između prosječne plate u Crnoj Gori i zarade crnogorskih poslanika veća je nego što je to prosjek na nivou EU.
U Makedoniji su zagarantovana primanja poslanika od 1.000 eura mjesečno tri puta veća od prosječnog neto ličnog dohotka. Važno je reći da u Makedoniji poslanici koji nisu redovni na sjednicama mogu da dobiju kaznu – 20 odsto manju platu u narednih šest meseci.M.V.

Zarade su problem

Politički analitičar Božidar Čolaković kaže da se problematičnijim od iznosa mjesečnih primanja u crnogorskom parlamentu čini broj savjetnika predsjednika i potpredsjednika Skupštine Crne Gore, kojih ima preko 12.
– Prema zvaničnim podacima do kojih se može doći na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, tim prvog čovjeka britanskog parlamenta, na primjer, broji osam članova, od čega četiri pripadaju platnom razredu A. Svako dalje poređenje našeg i britanskog parlamenta (koji, uzgred, ima 650 poslanika) kad je riječ o ulozi i važnosti koju ima u političkom životu bilo bi neukusno, pogotovo u periodu kad je naš parlament funkcionisao praktično kao jednopartijski – istakao je Čolaković.