Nema nijednog razloga za organizovanje prijevremenih parlamentarnih izbora, niti za formiranje Vlade izbornog povjerenja, saopštio je predsjednik države Milo Đukanović u intervjuu za Televiziju Crne Gore.
Đukanović je saopštio i da vlast nije dala nijedan povod za izlazak opozicije iz parlamenta, navodeći da je nakon predsjedničkih i lokalnih izbora veći dio opozicionih partija prekinuo bojkot. Predsjednik države je dodao da želi da se parlament kompletira i pozvao na saradnju u okviru institucija „bez ucjena i ultimatuma”.
– Ova vlada ima legitimitet, a i premijer ima pravo na svoj stav o kojem bismo razgovarali, ali ponavljam da iz razgovora koje sam imao s njim znam da je njegov stav identičan mom. Dakle, hoću da kažem da se ne treba nadati nikakvoj vladi izbornog povjerenja; treba se nadati redovnom funkcionisanju crnogorskog političkog sistema, redovnom obavljanju vladinih poslova u susret redovnim izborima koji će biti 2020 –rekao je Đukanović.
On je dodao da se više ne može govoriti o bojkotu kao opstrukciji države, već kao izrazu neodgovornosti dijela opozicije, prvenstveno prema svojim biračima.
– Krajem 2016. godine imali smo pokušaj opstrukcije crnogorske države kroz bojkot institucija države. Kao vlast smo odoljeli tom bojkotu, pobijedili na predsjedničkim i lokalnim izborima. Dio opozicije se vratio i mislim da će se vratiti i ostali dio opozicije. Nema nijednog razloga sa naše strane zbog kojeg bismo ubrzavali i organizovali izbore prije vremena. Mi osjećamo odgovornost prema građanima. Logično je da u ovih godinu i po dana, poslije prvog diijela mandatanakon parlamentarnih izbora upravo zbog opstrukcije nijesmo mogli funkcionisati punim kapacitetom. Sada kada je taj kapacitet skoro pun mi ćemo ostatak od dvije i po godine mandata da iskoristimo do podslednjeg dana da ispunimo ona obećanja koja smo dali građanima na parlamentarnim izborima i da se na izborima 2020. godine predstavimo upravo tim učincima – naveo je Đukanović.
On je kazao da je 2012. godine formirao vladu koja je radila pod hipotekom afere „Snimak“, o kojoj su vođene i parlamentarne i sudske istrage.
– Osjećao sam teret te hipoteke kao premijer, ali nisam želio da izlažem državu bilo kakvom riziku sve do trenutka kada smo dobili pozivnicu za NATO. Odmah nakon toga sam rekao da idemo na provjeru povjerenja Vladi. Vlada je dobila povjerenje, a bio sam svjestan da je to bio trenutak u kojem će nas napustiti naš koalicioni partner Socijaldemokratska partija. Želio sam da završimo to perverzno političko iskustvo u kojem je SDP bio dio vladajućeg aranžmana, a istovremeno sa opozicijom podrivao državu. To se i dogodilo, a SDP je od tog trenutka krenuo u aktivnost da zajedno da četničkim vojvodama demokratizuje Crnu Goru. Mi smo dobili novogo koalicionog partnera – rekao je Đukanović.
Predsjednik Crne Gore je ocijenio da su se Demokrate i URA fokusirali da preuzmu što veći dio birača Demokratskog fronta.
– Ako je suditi nakon ovih izbora, oni su zadovoljni i postali su druga politička snaga u Crnoj Gori, iako je to kratkoročna računica jer ne možete svoju misiju sprovoditi van parlamenta – naveo je Đukanović.
On je kazao da se sa državnih funkcija ranije povlačio zbog potrebe da Crna Gora akcenat stavi na institucionalni razvoj umjesto na individualni autoritet.
– Smatrao sam da je važno da se mojim odlaskom otvori prostor za jačanje državnih institucija. Sličan rezon me je rukovodio i 2016. iako su ti izbori bili poprište na kojem se branila tekovina crnogorske državne politike – rekao je Đukanović
Po njegovim riječima, izjava patrijarha Irineja da je položaj Crkve u Crnoj Gori gori nego u vrijeme osmanlijske okupacije, a da je status Srba kao u doba Nezavisne države Hrvatske, veoma je glupa.
– To je izjava kojom je Irinej, u suštini, abolirao Pavelića i NDH, to je izjava kojom je komplimentirao petstogodišnjem robovanju Osmanskom carstvu. Okolnost da nije negirao tu svoju izjavu me nije iznenadila, ona mi je samo potvrdila da SPC ostaje glavni frontmen velikosrpskog nacionalizma prema regionu i Crnoj Gori i da ostaje udarna pesnica onoga što žele ideolozi Velike Srbije i imperijalne Rusije na Balkanu. To mora ostati predmet pažnje državne politike Crne Gore u narednom periodu – istakao je Đukanović.
On tvrdi da lideri prosrpskih političkih partija u Crnoj Gori istrajavaju na priči o velikoj ugroženosti Srba u Crnoj Gori, odnosno uporno se trude da osujete Srbe da postanu dio crnogorskih državnih institucija i na taj način najbolje zaštite svoje specifične interese.
– Ja ne vidim da su Srbi na bilo koji način ugroženi i mislim da Crna Gora ima izraženi senzibilitet za pripadnika bilo koje vjere i nacije u našoj državi. Nije riječ da Crna Gora bilo koga diskriminiše, riječ je da se Crna Gora uporno odupire tim nacionalističkim pokušajima da se obezbijedi ekskluzivitet neke nacionalne grupe u odnosu na neke druge koji žive u Crnoj Gori. Mi ne vidimo budućnost u tome, već na osnovama građanskog društva i uporno ćemo istrajavati na tome – naveo je Đukanović.
On je ponovio da Rusija nije željela da Crna Gora uđe u NATO i da je pokušala da promijeni tok istorije.
– Taj dvadesetogodišnji ciklus žestokog rvanja dvije Crne Gore, one dostojanstvene, nacionalno odgovorne i proevropske i one neodgovorne i velikosrpske završen je i rezultirao je pobjedom proevropske Crne Gore – kazao je Đukanović.
Predsjednik države je poručio da u narednom periodu moraju imati dva važna prioriteta, a to su ekonomski rast, kako bi se skratio period sustizanja evropskog kvaliteta života, i institucionalni razvoj.
N.SPAIĆ

Aerodrome predstavljaju kao političko pitanje

Predsjednik države je kazao da je dobar aranžman za Aerodrome, koji će počivati na dobrom koncesionom ugovoru sa referentnim partnerom, što bi doprinijelo da Crna Gora bude dostupnija, jedan od ključnih preduslova za dalji turistički i ekonomski razvoj.
– Nažalost, to se u našoj javnosti predstavlja kao dominatno političko pitanje, kao pitanje odnosa u koaliciji, kao pitanje političkih prava ovog ili onog koalicionog partnera. Mislim da je to naopako. Ne želim ni da pomislim da tom pitanju tako pristupa koalicioni partner u vladajućoj koaliciji, mislim na Socijaldemokrate. Mislim da smo svi dovoljno zreli i odgovorni da svakom interesu pretpostavimo nacionalni interes. Veoma važan nacionalni interes Crne Gore, ukoliko želi da ostvari koncepciju dinamičnog razvoja, jeste da sebe učini dostupnijom – istakao je Đukanović.

Suđenje za šverc duvana je crnogorsko maslo

Đukanović se osvrnuo i na suđenje za šverc duvana u Italiji, koje traje već dvije decenije. On tvrdi da je nedavno dobio informaciju da će taj slučaj biti zaključen zbog zastare.
– Misim da je to prije svega crnogorsko maslo povezano sa određenim obavještajnim krugovima, u ovom slučaju mislim na beogradske obavještajne krugove koji su, služeći se uslužnim političkim Crnogorcima, željeli da osujete crnogorski put emancipacije u odnosu na Srbiju, crnogorski put obnove nezavisnosti. Taj cilj su hteli da ostvare tako što su htjeli kompromitovati nosioca takve politike u Crnoj Gri. Afera je lansirana 2003. godine i ispostavilo se da je tužilaštvo u Napolju odustalo od nje i prebacilo je u Bari, a Bari se oglasio da je ona kod njih prisutna od 1999. godine, bezmalo 20 godina. Za to vrijeme, svojom voljom sam pošao u Bari da svojim iskazom pomognem da se razumije da ne može biti govora ni o kakvoj nezakonitoj radnji, bilo mojoj, bilo pripadnika državnih crnogorskih struktura. Nakon toga se odustalo od optužnice prema meni, a suđeno je Branku Peroviću kao jednom od ministara crnogorske vlade i Miroslavu Ivaniševiću, ministru. Oni su pravosnažno oslobođeni. Onda se dogodio presadan u istoriji italijanskog pravosuđa u slučaju Stanka Subotića, koji je bio dio optužnice, kada je tužilac poslije 15 godina svojom voljom odustao od vlastite optužnice. Ostalo je još troje crnogorskih državljana u toj optužnici i ovih dana sam informisan da je tužilac u Bariju predložio da se proces protiv njih završi zastarom. Dvadeset godina je bilo nedovoljno da se završi proces, da se dovede do prvostepene presude. Lakrdija čiji je cilj bio moja diskreditacija – tvrdi Đukanović.