Advokat i bivši ministar pravde Dragan Šoć rekao je da ne smatra da treba uvažiti zahtjev Bošnjačke stranke (BS) da se izmijene državni simboli, ističući da se, iako su sve inicijative legitimne, postavlja pitanje zašto pokretačima ove simboli sada smetaju, a ranije nijesu. Šoć je objasnio i da ukidanje rezidencijalnog uslova, to jest uslova boravka, u vezi sa pravom glasa, takođe ne treba razmatrati, imajući u vidu situaciju u Crnoj Gori.
Komentarišući zahtjeve BS-a, on je kazao da te inicijative nijesu utemeljene. On smatra da je trobojka bila najbolje rješenje za zastavu.
– Legitimna je svaka inicijativa, pa i ta koja se tiče promjene državnih simbola, a samim tim i Ustava Crne Gore. Postavlja se pitanje zašto je problematičan grb, koji je takođe sporan pokretačima ove inicijative, a egzistira unazad više od 100 godina. Pa tada nije bilo problema, odnosno nije bilo u to vrijeme problema. Što se mene tiče, smatram da je trobojka bila najbolje rješenje za zastavu jer je to bilo i rješenja kralja Nikole. Takođe, ne znam što sad grb pravi problem kad je doslovno preuzet – kazao je Šoć.
On je podsjetio da su još u crnogorskom ustavu iz 1992.godine grb i zastava definisani kao i u ustavu 1905.
– Išlo se logikom da to tada nije smetalo nikome, pa nije jasno što bi smetalo sada. Ja mislim da je trobojka bila logično rješenje, i to smo i predlagali, što je javnosti poznato – naglasio je Šoć.
Govoreći o mogućnosti ukidanja rezidencijalnog uslova kao uslova za glasanje, on je kazao da ne misli da takav uslov treba ukinuti.
– Što se rezidencijalnog uslova tiče, zaista nijesam za to da se ukida. Treba da ima pravo da glasa onaj ko ima interesa da bira vlast, odnosno onaj ko živi stalno na određenoj teritoriji. Bilo da se radi o državi ili o lokalnoj samoupravi. Iako smatram da je dvojno državljanstvo za crnogorske državljane nešto što bih mogao da podržim, ipak sam protiv toga da državljani Crne Gore imaju pravo glasa u dvije države – rekao je Šoć.
On je dodao da sadašnje ustavno rješenje za rezidencijalni uslov ima smisla, jer onaj ko je vezao svoju sudbinu za ovu državu ima pravo i skakako interes da odlučuje o izboru vlasti tamo gdje živi.
Zahtjev BS-a da se promijeni izgled crnogorske zastave nije nov. Lider Bošnjačke stranke Rafet Husović izjavio je 2013.godine da monarhistička i jednovjerska obilježja crnogorskih simbola nisu prikladna za građanski i multivjerski karakter države i da ih treba promijeniti. Zatim je izjavio da Bošnjaci vjeruju da svi narodi i vjere koji su izgradili multietničku Crnu Goru treba da budu prepoznati u ovim simbolima.
Skupština Crne Gore nedavno je izabrala parlamentarnu komisiju koja će se baviti promjenama izbornog zakonodavstva, ali je ostavljena mogućnost da se pomenu i druga pitanja. Najavljeno je da će u radu ovog odbora učestvovati predstavnici nevladinih organizacija i akademske zajednice.
M.V.

Uslovi boravka mogu biti pooštreni

Šoć je rekao da su još svježe slike iz 2006.godine, kada je jedan broj ljudi dolazio iz inostranstva da glasa u Crnoj Gori.
– Čak je jedan tada javno rekao da je došao da glasa „za moju Crnu Goru”. Na pitanje gdje živi, rekao je da je iz Njujorka. A kad ste pošli u i Njujork, pitaju ga, a on kaže 1985.godine. Znači, on 20 godina nije došao u Crnu Goru, nije tu, a on odlučuje. Ko god da je u pitanju, nama su potrebni konkretniji i jasni kriterijumi – istakao je Šoć.
Po njegovom sudu, rješenje u vezi sa uslovom boravka treba čak i pooštriti.