Centar za demokratsku tranziciju podržava promjenu izbornog sistema u pravcu uvođenja otvorenih lista jer smatramo da će se na taj način povećati odgovornost u politici, kazao je Dragan Koprivica, izvršni direktor CDT-a.
Kako je istakao, takav stav zagovaraju godinama, uz uvjerenje da su otvorene liste bolje za našu političku scenu kojoj zasigurno manjka odgovornosti. Ipak, svjesni su da je promjena izbornog sistema osjetljiv i rizičan poduhvat.
– Ova promjena bi zahtijevala ozbiljnu pripremu i intenzivan angažman Odbora za promjenu izbornog zakonodavstva. Potrebno je da model bude što jednostavniji i pravedniji, a njegov izbor nije lak posao. Svjesni smo da stvari na političkoj sceni ne funkcionišu najbolje i da je promjena neophodna. Zato je izuzetno važna i kvalitetna rasprava o tome koji bi od brojnih modaliteta otvorenih lista bio najbolji za Crnu Goru – kazao je Koprivica.
Kako je dodao, uvođenje sistema otvorenih izbornih lista, gdje bi birač davao glas listi (partiji), ali i kandidatu u okviru te liste, donio bi nekoliko važnih promjena na našoj političkoj sceni.
– Prije svega, u sistemu otvorenih lista povećala bi se odgovornost poslanika/odbornika pred građanima, pa bi oni koji nakon izbora promijene partiju ili ideologiju morali da računaju na rizik da mogu izgubiti povjerenje građana i biti kažnjeni na sledećim izborima. Na ovaj način birači bi uticali na redosled kandidata na izbornim listama, a ne partijske centrale, koje često nemaju sluha za politiku na lokalnom nivou. Otvorene liste bi omogućile mnogo jaču i vidljiviju vezu između poslanika i njegove baze na terenu. Tačno bi se znalo u ime koliko ljudi taj poslanik govori. Poslanik bi morao zastupati i građane, a ne samo svoju političku partiju. Dopuštanje biračima da odaberu kandidate unutar partijskih lista ne samo da poboljšava povjerenje birača u sistem i odgovornost onih koji su izabrani, nego i povećava unutarpartijsku demokratiju. Takođe, promjena sistema bi bila potpuno kompatibilna sa trenutnom situacijom da mandat pripada poslaniku, a ne partiji. Gotovo svi moderni ustavi poštuju slobodni mandat poslanika kao nužan princip predstavničke demokratije, uz mogući dodatak preventivnih mjera koje bi onemogućile „prodaju mandata najboljem ponuđaču“. Na ovaj način bi se ojačala ova važna demokratska tekovina – istakao je Koprivica.
Dekan Fakulteta za državne i evropske studije Đorđije Blažić smatra da je je skraćivanje ustavnog prava građana da neposredno biraju odbornike i poslanike poseban oblik uskraćivanja prava i političke diskriminacije. Kako je pojasnio, tako težak oblik neustavnosti ogleda se u supstituisanju ustavnog suvereniteta građana da biraju odbornike i poslanike, čime se direktno narušava neotuđivo pravo birača da neposredno vrše izbor svojih predstavnika u Skupštini Crne Gore.
– Ta prava su neustavno preuzele političke partije, koalicione i građanske liste, putem „zatvorenih lista” kandidata koje su oni određivali bez prava građana da se izjasne o kandidatima, već isključivo o listama. Time je izborni sistem postao nejednak kod izbora odbornika i poslanika, sa jedne strane, i predsjednika Crne Gore, sa druge strane, koji se bira u skladu sa Ustavom. Dovodi se u pitanje tumačenje Ustavnog suda koje je apsolutno neprihvatljivo, jer sud, nažalost, ne razlikuje stranku u izbornom postupku od predmeta odlučivanja, već ih izjednačava. Sada za Ustavni sud nije predmet odlučivanja odbornik, poslanik i predsjednik države, nego šetanje do biračkog mjesta. Dao sam krajnje negativan stav po tom pitanju i kao građanin i kao profesionalac. Ta gospoda koja sjedi u Ustavnom sudu moraju da se vrate na prvu godinu fakulteta, da nauče uvod u pravo, šta je stranka, šta postupak, a šta predmet odlučivanja. A onda se postavlja i sledeće pitanje: ako to nije neposredno odlučivanje, pa kakav je onda izbor predsjednika države, posredno ili neposredno? Na to nema odgovora. Dakle, građani posredno odlučuju preko Skupštine, preko poslanika koje su izabrali neposredno po Ustavu. Prema tome, nije Skupština nosilac suvereniteta, ni Vlada, ni ništa, već građanin, a građanin tu vlast vrši neposredno tako što će da odlučuje o predmetu postupka sam ili posredno kad se donose zakoni i kreira javna politika i strategija razvoja preko parlamenta i drugih organa vlasti. Izgleda da moje kolege iz Ustavnog suda još nisu naučile razliku između neposrednosti i posrednosti odlučivanja – kazao je Blažić.
S.R.