Predsjednik Srpskog nacionalnog savjeta Momčilo Vuksanović kazao je da se u Crnoj Gori ne može govoriti o manjinskim narodima kad nema ni većinskog naroda. On je podsjetio da zvanični podaci sa popisa potvrđuju da u Crnoj Gori nema većinskog naroda.
– Kada je riječ o diskriminaciji nekog naroda, onda je srpski narod na prvom mjestu. To je nešto što je očigledno u ovom trenutku, naročito kad je u pitanju odnos Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava prema srpskom narodu u Crnoj Gori. U poslednjih nekoliko godina su čak dva puta mijenjali Zakon o manjinskim pravima i slobodama, a sve na štetu srpskog naroda i na štetu svega onoga što bi srpski narod mogao da radi na očuvanju sopstvenog identiteta. To je kulminiralo najnovijom raspodjelom iz Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava. Oni su Srbe kaznili zato što mi nismo željeli da nam oni određuju koji su naši nacionalni praznici, koje su naše slave i šta je to za nas važno kada je u pitanju očuvanje nacionalnog identiteta, nego smo mi to željeli da ostvarimo onako kako je to predviđeno Ustavom i političkim zakonodavstvom i očuvamo sopstveni identitet. Oni su sva ta sredstva koja su bila namijenjena nama preusmjerili Bošnjacima i nekim drugim nacionalnim zajednicama, a Srbima (koji u toj kategoriji čine više od 60 odsto populacije) dali svega 20.000 eura, što je premalo. Tako nas izgleda kažnjavaju zbog obilježavanja jubileja Podgoričke skupštine – kazao je Vuksanović.
On je istakao da ih takvo ponašanje vlasti prema Srbima ne iznenađuje.
– To nije nikakvo iznenađenje, ali ono što je sigurno je da mi nikada nećemo prihvatiti da nam oni određuju koje su naše slave, koji su naši nacionalni praznici i nikada nećemo biti njihovi „rektori” koji će da skidaju ploče sa grobova da bi se dopali vlastima u Crnoj Gori – poručio je Vuksanović.
Sa druge strane, poslanih Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović smatra da Crna Gora ima lijepu specifičnost po pitanju nacionalnih zajednica i da je važno da zajedno stvaramo ambijent u kojem će nacionalne manjine uživati svoja prava.
– Manjinski narodi jačaju državni subjektivitet Crne Gore njegujući svoje kulturne i svake druge identitetske odrednice i daju na punini njenom multikonfesionalnom i multinacionalnom skladu. Na taj način predstavljaju Crnu Goru pred međunarodnom javnošću koja štiti i poštuje prava manjina, a sa druge strane doprinose sopstvenom nacionalnom kontinuitetu– naveo je Vuksanović.
Kako je dodao, u godini pred nama biće usvojen zakon koji će regulisati isticanje nacionalnih simbola, što će dodatno afirmisati sve te vrijednosti.
– Za mene, kao hrvatskog predstavnika u političkom životu, bitna je činjenica da Hrvati oduvijek njeguju suživot i zajedništvo sa svim drugima u Crnoj Gori, istovremeno čuvajući svoj identitet i razumijevajući ista opredjeljenja kod drugih – kazao je Vuksanović.
Poslanik Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović smatra da među manjinskim narodima u Crnoj Gori nema privilegovanih.
– Ne smatram da u Crnoj Gori ima privilegovanih među manjinama, već da svi crpimo ista prava koja nam Ustav garantuje. Mislim da Crna Gora treba da nastavi da njeguje multikulturalnost i da unapređuje prava manjina jer su one realnost i bogatstvo Crne Gore – rekao je Ibrahimović. S.R.

---

Institucije nijesu dovoljno ažurne
Crna Gora je formirala određene institucije radi ostvarivanja manjinskih prava, ali one moraju ažurnije raditi na ostvarivanju svoje uloge, kazao je Maraš Dukaj, politički direktor Albanske alternative. On napominje da se to posebno odnosi na albansku populaciju kao manjinu sa svim nacionalnim posebnostima – jezičkim, kulturnim, obrazovnim...
– Uzimajući u obzir brojčanu zastupljenost manjina u ukupnoj populaciji Crne Gore, može se konstatovati da u poslednje vrijeme imamo rezultate i u tom smjeru. Naravno da treba još da se radi, ali se boljitak vidi i u zakonskim okvirima i u strateškim dokumentima. Lokalne institucije, u saradnji sa državnim, moraju više raditi na očuvanju nacionalnih posebnosti, posebno u opštinama gdje manjine čine većinski živalj. Ne treba da se desi da imamo zaposlenog činovnika u lokalnoj upravi a da ne može komunicirati na jeziku manjine koja čini većinu na lokalnom nivou– naveo je Dukaj.