Ruski predsjednik
Vladimir Putin izjavio je uoči posjete Srbiji da je Crna Gora 2017. godine bila uvučena u NATO uprkos protivljenju polovine stanovništva i da zbog toga prolazi kroz period političke nestabilnosti. On je u intervjuu beogradskim medijima optužio Sjedinjene Američke Države da su uvukle Crnu Goru u zapadnu vojnu alijansu.
– Uprkos stavu polovine stanovništva, Crna Gora je 2017. godine uvučena u NATO. Uplašili su se referenduma po tom pitanju i kao rezultat toga zemlja prolazi kroz period političke nestabilnosti. Prošle godine je radi forsiranog učlanjenja u NATO Republike Makedonije bio čak pokrenut proces donošenja ustavnih amandmana i promjene naziva te države, revizije osnova makedonskog nacionalnog identiteta. Pritom je ignorisana volja makedonskih glasača – referendum o promjeni naziva države je propao, ali se spoljni pritisak nastavio – kazao je Putin.
On je istakao da Rusija na Balkanu ima mnogo prijatelja, ali da je Srbija njihov strateški partner i da poštuju njen kurs pristupanja Evropskoj uniji (EU), bez postavljanja ikakvih ultimatuma.
Tužno je što Putin neće posjetiti i Crnu Goru kad je već došao do Srbije, ocijenio je predsjednik Prave Crne Gore
Marko Milačić.
– Tužno je što Vladimir Putin, koji je prihvatio i među prvima čestitao osamostaljenje Crne Gore, a potom pokrenuo talas ogromnih investicija, ne dolazi u Crnu Goru zbog zvanične crnogorske antiruske politike, što bi bilo prirodno i i te kako važno za Crnu Goru. U svakom slučaju, njegova posjeta Srbiji ima regionalnu, bezbjednosnu i svaku drugu važnost, pa time važnost i za našu državu jer se njome učvršćuje ruski uticaj na ovim prostorima, koji je istorijski uvijek bio veoma važan za ovaj prostor i naš narod. Nadam se da će Putin, kao, bez sumnje, najveći državnik našeg vremena, uskoro posjetiti i Crnu Goru, što mu, zbog naše istorijske i svake druge bliskosti, pripada, a čime bi Crna Gora napokon krenula putem koji su zacrtali naši preci, ne samo zbog bratske bliskosti, već i zbog ekonomskog oporavka – rekao je Milačić.
On je podsjetio da se Prava Crna Gora na spoljnopolitičkom planu zalaže za modernizaciju i osavremenjavanje bratskih odnosa sa Srbijom i Rusijom, za novu eru tih odnosa, predvođenu novim i neistrošenim političarima, istakavši da će i današnji ručak sa Putinom iskoristiti da predstavi veliku važnost tog procesa.
Član pokreta „Sloboda narodu”
Boško Vukićević kazao je da ruski predsjednik pravilno uočava da strateška odluka, kakva je ulazak neke zemlje u atlantski vojni savez, ne može biti donesena uz protivljenje većine stanovništva a da to ne izazove političku nestabilnost.
– Nije prvi put da crnogorski režim donosi značajne odluke uz veliko protivljenje građana. Sjetimo se priznanja premijera
Duška Markovića da je priznanje tzv. Kosova od strane vlasti obavljeno uz protivljenje 85 odsto stanovništva. To je crnogorski režim obrazložio političkim pragmatizmom i dalekovidošću, a zapravo se radilo o slijepom i bespogovornom slijeđenju interesa inostranih centara moći. Nelegitimno uguravanje Crne Gore u NATO, bez konsultovanja volje naroda, osim toga što narušava bezbjednost zemlje, dramatično remeti odnose naše zemlje sa Rusijom. Ti odnosi su oduvijek bili ne samo prijateljski, već i bratski. Uostalom, istoričari će se složiti u ocjeni da bez viševjekovne ruske pomoći, u raznim vidovima, danas ne bi ni bilo Crne Gore – istakao je Vukićević.
On je dodao da narodno nezadovoljstvo konstantnom antiruskom politikom aktuelne crnogorske vlasti mora rezultirati političkom nestabilnošću u našoj zemlji.
– Postavlja se pitanje na koji način će se ta kriza razriješiti i kada. Nadamo se što je prije moguće i na miran način, uz pad režima, demontažu sistema koji je uspostavljen i demokratizacijom društva – zaključio je Vukićević.
S.R.
Četiri opozicionara na ručku s ruskim predsjednikom Svečanom ručku sa ruskim predsjednikom danas će prisustvovati i poslanik Ujedinjene Crne Gore
Goran Danilović i lideri Demokratskog fronta
Andrija Mandić i Milan Knežević, kao i predsjednik Prave Crne Gore
Marko Milačić.
Kako je planirano agendom, ručak je zakazan u 16 sati u palati „Srbija”. Inače, Putinova posjeta Beogradu se u Srbiji, ali i u međunarodnim krugovima, vidi kao jedan od najznačajnijih političkih susreta u trenutku kada je sve bliža mogućnost direktnog angažmana vodećih svjetskih sila u rješavanju kosovskog problema.
)){kind=small}
