Na političkoj sceni Crne Gore odnedavno se uočava trend ulaska biznismena u politiku, što je već neko vrijeme trend na Zapadu. Tako je nikšićki biznismen
Miodrag Daka Davidović nedavno saopštio da je jedan od inicijatora osnivanja političkog saveza „Da svako ima”, dok je vlasnik Atlas grupe
Duško Knežević najavio osnivanje političke partije pod nazivom Evropski pokret slobode.
Politički analitičar
Božidar Čolaković podsjeća da je najznačajniji primjer tog trenda predsjednik Sjedinjenih Američkih Država
Donald Tramp. On je ukazao da u sistemu bez jakih institucija i kontrolnih mehanizama uvijek postoji latentna opasnost upotrebe političke pozicije u sopstvenom interesu koji se nužno ne mora podudarati sa interesima građana, u čije ime se funkcije i obavljaju.
– Ono što je specifičnost našeg političkog života najbolje bi se moglo objasniti veoma zanimljivom jezičkom konstrukcijom nastalom u prvoj reakciji u javnosti na aferu „Koverta”, a radi se o tzv. „interesnoj dobrovoljnosti”, kojom se objašnjava način predizbornog finansiranja najveće partije. Sudeći po svemu što se u poslednje vrijeme moglo čuti, otkad je aktuelna pomenuta afera, dobrovoljnost je prilično upitna. Na tom tragu moglo bi se reći da se na političkoj sceni pojavljuju oni biznismeni koji zagrljaj „interesne dobrovoljnosti” više doživljavaju kao teško podnošljiv stisak. Naravno, u slučaju vlasnika Atlas grupe Duška Kneževića, kao onog koji je pokrenuo lavinu otvaranjem afere „Koverta”, radi se o brojnim razlozima za osnivanje političke partije– kazao je Čolaković.
On je podsjetio i na bivšeg ministra bez portfelja, uspješnog biznismena koji je poslije aranžamana sa Vladom postao još uspješniji i ubrzo okončao politički angažman.
– Dakle, u sistemu bez jakih institucija i kontrolnih mehanizama uvijek postoji latentna opasnost upotrebe političke pozicije u sopstvenom interesu, koji se nužno ne mora podudarati sa interesima građana u čije ime se funkcije i obavljaju. Naravno, u mjeri u kojoj učešće u političkom životu podrazumijeva angažovanost na stvaranju adekvatnog ukupnog poslovnog i političkog ambijenta, u aktivnostima biznismena nema ničeg problematičnog – rekao je Čolaković.
Izvršni direktor Centra za građanske slobode
Boris Marić kaže da oni koji su do sada manje-više djelovali iz sjenke kroz razne forme, podržavajući pojedine političke opcije, sada imaju namjeru da direktno politički djeluju, što je legitimno.
– Ne sumnjam da imaju svoja politička ubjeđenja, ali i druge interese. To su ljudi koji su svoje poslove razvijali u ovoj i ovakvoj Crnoj Gori, spremni da se prilagode realnim okvirima i ostvare svoj interes. Ova tendencija najavljuje brojne izazove u političkoj areni, ali, vjerujem, i afere. Na sceni je princip „jači kači”, krajnje obeshrabrujući za građane koji priželjkuju jake državne institucije i politiku sa jačom vrednosnom osnovom. Pred nama kao društvom su brojne nepoznanice, izazovi i rizici – zaključio je Marić.
S.R.
Biznismeni glavni finansijeri I Davidović i Knežević su u više navrata javno priznali da su učestvovali u finansiranju pojedinih političkih partija.
Za vrijeme parlamentarnih izbora 2016. godine, spekulisalo se da je Davidović glavni finansijer kampanje Demokratskog fronta i da je u to uložio preko dva miliona eura, dok je Knežević i sam priznao da je u više navrata finansirao Demokratsku partiju socijalista (DPS), ne samo za izbore, već i inače, kako je to od njega traženo.
)){kind=small}
