Kada se u hrvatskoj diplomatiji prije svega nekoliko dana dogodilo da je diplomatska predstavnica širila rasističke i ksenofobne komentare na Fejsbuku, zvaničnici te države su odmah reagovali suspenzijom i tražili da joj se izrekne najstroža kazna – otkaz. Ipak, u Crnoj Gori to izgleda i nije „tako strašan“ prekršaj. Najsvježiji primjer je slučaj Mirne Nikčević, koja je kao prva savjetnica u Ambasadi Crne Gore u Ankari na svom fejsbuk profilu u više navrata širila govor mržnje povodom Trojičindanskog sabora ispred Sabornog hrama Hristovog vaskrsenja u Podgorici. Međutim, njena poruka da bi zapalila hram „i sva goveda tamo“ za Više državno tužilaštvo u Podgorici nije predstavljala dovoljan razlog za utvrđivanje krivične odgovornosti, već samo prekršajne, što je izazvalo niz polemika.

Po ocjeni analitičara sa kojima smo razgovarali, suština problema je u tome da se na odgovorna mjesta, kakva su diplomatska predstavništva, postavljaju ne toliko stručni, koliko ljudi bliski partiji na vlasti.

Politički analitičar Božidar Čolaković je podsjetio na riječi bivšeg ministra spoljnih poslova od prije nekoliko godina da je crnogorska diplomatija opterećena nepotizmom.

– Trend je, izgleda, nepromijenjen, uprkos stavovima iskusnih diplomata koje smatraju da je uhljebljenje kadrova po direktivama loše i za diplomatiju i za zemlju i za njen ugled u svijetu. Ako se prisjetimo nekih kontroverznih imenovanja ambasadora u skorijoj prošlosti, koja su očigledno bila plod partijske kombinatorike prije nego poštovanje principa na kojima bi trebalo temeljiti diplomatsku mrežu, uz najnoviji slučaj savjetnice u ambasadi, može se reći da pomenuti slučajevi odslikavaju suštinu problema u sistemu državne uprave, što se svakako reflektuje i na diplomatsko-konzularnu službu. Samo u situacijama kad partijska kadrovska politika ima prevagu nad stručnim kriterijumima moguće je da se dešavaju kontroverzna imenovanja u bilo kojoj oblasti, pa i u diplomatiji, i to često na štetu kriterijuma – istakao je Čolaković.

Kako je dodao, načelan i deklarativno podržan stav da depolitizacija i profesionalizacija moraju biti imperativi u potpunosti gubi smisao u svjetlu očigledne činjenice da je gotovo sasvim izbrisana granica između partije i države, između partijskog i državnog interesa.

– Do nivoa principa je uzdignuto djelovanje koje se može definisati kao kontrolisanje štete po ugled i rejting partije, bez obzira na sve drugo. U svjetlu te činjenice postaje jasnije zašto i poslije na društvenim mrežama iznesenog govora mržnje, koji je odjeknuo u domaćoj javnosti, adekvatna reakcija i kazna izostaju, tj. „slučaj” se okončava podnošenjem ostavke. Pri čemu je zadnja rečenica „obraćanja“ kojim se podnosi ostavka više nego simbolična – kazao je Čolaković.

S.R.

---

Marić: Za šovinističke ispade treba uspostaviti jasan osnov odgovornosti
Izvršni direktor Centra za građanske slobode (CEGAS) Boris Marić smatra da za šovinističke i profašističke ispade treba uspostaviti jasan osnov odgovornosti.

– Krivičnopravna odgovornost u ovim slučajevima najčešće ne pogađa cilj. Sa druge strane, kada se takvi ispadi dešavaju od strane onih koji predstavljaju državu, onda je na djelu poseban nivo težine i predstavnici države skloni šovinističkim iskazima morali bi da budu prvenstveno disciplinski procesuirani, a ako se utvrdi da je to teža povreda, i suspendovani. Inače se radi o zaista osjetljivom pitanju koje zahtijeva puni oprez pri tumačenju, utvrđivanju odgovornosti i eventualnom sankcionisanju– kazao je Marić.

Kako je istakao, o tim pitanjima tranziciona i multietnička društva treba da vode stalni dijalog.

– Taj dijalog se mora voditi sa pozitivnom pretpostavkom da će doprinijeti boljem odnosu među društvenim skupinama i graditi ga na temelju građanskih vrijednosti. Sa druge strane, treba se čuvati dijaloga sa negativnom nacionalističkom pretpostavkom koja za polazište ima „mi ili oni“ – rekao je Marić.