Nacrtom Zakona o izboru odbornika i poslanika ne stvara se mehanizam koji bi spriječio mogućnost parlamentarne većine da u potpunosti utiče na sastav organa za sprovođenje izbora višeg nivoa, ocijenili su predstavnici Kancelarije za ljudska prava i demokratske institucije (ODIHR), koja djeluje u sastavu OEBS-a. Eksperti ODIHR-a su na zahtjev potpredsjednika crnogorskog parlamenta Branimira Gvozdenovića dali neformalne komentare na nacrt izbornog zakona, a u izvještaj koji sadrži te komentare „Dan“ je ekskluzivno imao uvid.

Objavljujemo najznačajnije komentare koji su dostavljeni 19. oktobra, uz napomenu da su posmatračke misije ODIHR pratile sve najvažnije izborne procese u Crnoj Gori u proteklih nekoliko decenija. Sjedište ove kancelarije OEBS-a je u Varšavi, a ona je specijalizovana za izbornu materiju, a nakon svakih izbora koje je pratila u Crnoj Gori dala je prepopruke za unapređenje procesa, koje su sada jedna od osnova za rad skupštinskog Odbora za izborne reforme.

U izvještaju se ističe da nacrt izbornog zakona predlaže novi sistem za imenovanje – umjesto Državne izborne komisije (DIK) sada Centralne izborne komisije (CIK). Planiran je javni konkurs za izbor tačnog broja kandidata (pet) koje imenuje Skupština.

Nacrt se, kako navode eksperti OEBS-a, ne bavi procedurom i kriterijumima za postupak odabira, posebno u odnosu na ocjenu kvalifikacije kandidata. Posebno radno tijelo Skupštine je zaduženo za odlučivanje po ovom pitanju.

– Nacrt ne govori o mogućnosti Skupštine da ispita dugu listu kandidata ili procijeni kvalitete odabranih kandidata ili onih koji su odbijeni ili glasa o pojedinačnim kandidaturama. Uopšteno, čini se da novi postupak pretpostavlja nedvosmisleno odobrenje imenovanja (ili neodobravanja) izabranog sastava CIK-a u cjelosti – poručili su eksperti ODIHR-a.

Kancelarija OEBS-a, na čijem je čelu Ingibjorg Solrun Gisladotir, istakla je da nacrt zakona ne predviđa provjeru moguće diskriminacije ili zloupotrebe, jer procesima odabira i imenovanja nedostaju transparentnost i mogućnost javnog nadzora. To bi, kako se ističe, moglo narušiti povjerenje u organe za sprovođenje izbora, s obzirom na nepostojanje povjerenja u skupštinske postupke imenovanja i razrješenja.

Ističe se da, osim uloge Ustavnog suda kao apelacionog tijela za odluke Centralne izborne komisije, nacrt zakona ne reguliše rješavanje sporova vezanih za izbore u pravosudnom sistemu, koji se bavi prekršajima, upravnim prekršajima i zločinima povezanim s izborima u skladu s državnim zakonodavstvom. Posebna uloga dodijeljena je Upravnom sudu koji razmatra žalbe protiv odluka MUP-a o registraciji birača.

– Nacrt zakona ne zahtijeva glasanje opštinskih izbornih komisija ili CIK-a o utvrđivanju konačnih rezultata izbora za lokalne ili državne izbore, što je ranije korišćeno kao formalni temelj za sprečavanje osporavanja konačnih rezultata – smatraju eksperti ODIHR-a.

Istaknuto je i da nijesu uvedene značajne promjene po pitanju regulisanja postupaka na dan izbora, te da bi bilo korisno riješiti preostale propuste i nejasnoće koje se tiču glasanja osoba s invaliditetom, zaštite izbornog materijala i nekih aspekata prebrojavanja glasova.

ODIHR napominje da definisana potreba za notarskom ovjerom svakog potpisa na listama čini se izazovom u pogledu sprovođenja, posebno u ruralnim područjima, što bi moglo da dovede do smanjenja političkog učešća.

– Član 54 postavlja postupak u standardni režim notarske ovjere, čime se stvaraju dodatni troškovi za podnosioce lista ili birače, što potencijalno čini registraciju kandidata restriktivnijom. Uz to, ovaj uslov se potencijalno može upotrijebiti za zastrašivanje birača zbog otkrivanja političkih preferencija. Nacrtom se ne utvrđuje odgovornost kandidata i njihovih punomoćnika za vjerodostojnost dokumentacije za registraciju kandidature – piše u izvještaju.

Navedeno je da treba propisati jasna pravila odgovornosti i sankcije za kršenja, uključujući za krivotvorenje registracionih dokumenata i kršenje integriteta biračkih podataka, u skladu s prethodnim preporukama ODIHR-a.

– Sve u svemu, predložene odredbe o prikupljanju i provjeri potpisa nisu u potpunosti u skladu s međunarodnim standardima – zaključuje se u izvještaju.

N. MARKOVIĆ

M. VEŠOVIĆ

---

Povećati učešće žena na listama
ODIHR napominje da su poslanici koji su pisali nacrt zakona, djelimično odgovarajući na preporuku Savjeta Evrope, uveli promjene u rodnim kvotama na izbornoj listi, povećavši ih na 40 odsto.

– Cilj je da se osigura rodna ravnopravnost među izabranim predstavnicima. U članu 49 traži se da najmanje jedan kandidat na svake tri pozicije na listi bude iz reda manje zastupljenog pola, za razliku od trenutnog zahtjeva da to bude jedan kandidat na četiri pozicije na listi. S obzirom na pozitivnu dinamiku povećanja zastupljenosti žena koja je uslijedila nakon djelimične primjene ODIHR-ove preporuke koja se odnosi na rodnu ravnopravnost, ali i nedostatak kvalitativnog napretka u uključivanju žena u politiku, može se razmotriti nužnost sprovođenja preporuke ODIHR-a za 2012. godinu kojom se predlaže sistem po kojem će svaki drugi kandidat na listi biti muškarac/žena – navodi se u izvještaju.


Omogućiti pojedinačna kandidovanja
Kako kažu eksperti ODIHR-a, biračima je sada omogućeno da potpišu podršku za nekoliko izbornih lista, u skladu s prethodnom preporukom ODIHR-a.

– Broj potpisa podrške potrebnih za registraciju izbornih lista smanjen je s 0,8 na 0,3 odsto birača u izbornoj jedinici. Pozitivno je što novoosnovani preferencijalni tretman smanjuje zahtjeve u pogledu broja potpisa za partije koje predstavljaju nacionalne manjine, a taj broj zavisi i od vrste izbora. Uklanjanje minimalnog broja kandidata potrebnih za ispunjavanje uslova izbornih lista omogućava pojedinačno kandidovanje, čime se postupa po dugogodišnjoj preporuci ODIHR-a – ističe se u izvještaju.

Nacrt zakona upućuje na preporuku Venecijanske komisije i ODIHR-a iz 2011. godine o uređivanju pravila za raspuštanje koalicija koje podnose zajedničke izborne liste, propisujući postojanje koalicionog sporazuma.

– Međutim, nacrt treba da propiše posebne zahtjeve u pogledu odredaba za raspuštanje u dotičnim koalicionim sporazumima – kažu eksperti.


Moguće je da proces bude ugrožen
Po mišljenju eksperata ODIHR-a, član 43 daje pravo organima koji imenuju članove biračkih odbora da zatraže promjenu njihovog sastava, u izuzetnim okolnostima, 24 sata prije otvaranja biračkog mjesta.

– Nacrt zakona ne uređuje okolnosti koje vode ka promjeni sastava, postupka i kriterijuma za ocjenu zahtjeva od opštinske izborne komisije – da li se promjena odnosi na cijeli sastav ili pojedine članove i ako postoje ubrzani postupci za osnivanje novih komisija. Ne postoji nijedna zaštitna mjera koja bi spriječila zloupotrebu prava da se zatraži promjene sastava odbora, što može potencijalno ugroziti integritet izbornog procesa. Nadalje, kratki rokovi za promjenu mogu da ugroze integritet izbornog procesa – smatraju u Kancelariji za ljudska prava i demokratske institucije.


Precizirati ko ima pravo glasa
ODIHR navodi da bi nacrt zakona mogao da bude poboljšan unošenjem neprihvaćenih preporuka i brisanjem preostalih nedoslednosti.

– Nacrt izbornog zakona ne bavi se dugogodišnjom preporukom ODIHR-a o kriterijumima boravka koji se primjenjuju na aktivna i pasivna glasačka prava koja bi zahtijevala ustavne izmjene. Stranci nemaju pravo glasa tokom lokalnih izbora, uprkos prethodnim preporukama ODIHR-a. Neke prethodne preporuke ODIHR-a u vezi s postupcima na dan izbora i sastavom izbornih komisija nisu uzete u obzir – piše u izvještaju.