Nerješavanje afere „Koverta” i drugih afera koje su uzdrmale vrh vlasti i ukazale na veze vlastodržaca i tajkunskih i mafijaških krugova pokazuje da je Crna Gora, duboko u 21.vijeku, zemlja u kojoj su institucije potpuno pod kontrolom „prve familije“ i koja nikako ne može da se u skorije vrijeme nada evropskoj budućnosti, smatraju u opoziciji i NVO sektoru. Iako je glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić najavio više puta „u roku od nekoliko dana” optužnicu za aferu „Koverta”, to se do danas nije desilo, niti ima najava da će se desiti u skorije vrijeme.
Početkom godine na izmaku objavljen je video-snimak na kome se vidi kako vlasnik Atlas grupe i svojevremeno jedan od najpoznatijih crnogorskih biznismena Duško Knežević funkcioneru vladajućeg DPS-a Slavoljubu-Migu Stijepoviću uručuje kovertu u kojoj je, kako tvrdi, bilo skoro 100.000 eura. Tada se oglasila i Evropska komisija (EK), koja je od vlasti u Podgorici zatražila brzu i efikasnu istragu. Inače, „Kovertu”, slučaj potencijalne političke korupcije, opozicija je prozvala „Snimkom 2“, aludirajući na aferu „Snimak“ iz 2013. godine, koju je pokrenuo „Dan“, a koja nikada nije dobila pravni i politički epilog.
Funkcioner Demokratske Crne Gore Mijomir Pejović kazao je za „Dan“ da su tranzicija, hiperinflacija, proces privatizacije društvenog kapitala i autokratski način vladanja značajno pogodovali kriminalu kao svjetskom fenomenu.
– Kriminal je vremenom srastao sa establišmentom u Crnoj Gori. Upravo afera nelegalnog finansiranja vladajuće stranke u Crnoj Gori koja je objelodanjena u godini na izmaku najslikovitije objašnjava srastanje državnih tajkuna sa najvažnijim nosiocima vlasti. Modaliteti državnog kriminala zahvatili su sve pore društva. Geostrateška kretanja i procesi uticali su da dio međunarodnih aktera krajnje mlako i neodlučno reaguje na ovu praksu – rekao je Pejović.
Kako je dodao, ono što ohrabruje jeste sve snažnija i proaktivnija uloga EU, koja uz pomoć medija i nevladinog sektora može pomoći demokratskim snagama da pobijede simbiozu kriminala i državne vlasti.
Biznismen Duško Knežević je početkom godine na izmaku počeo da iznosi optužbe na račun vlasti i predsjednika države i DPS-a Mila Đukanovića, nakon što je Centralna banka Crne Gore uvela prinudnu upravu u dvije njegove banke. Gotovo istovremeno, Specijalno državno tužilaštvo otvorilo je istragu o Kneževićevom poslovanju. Za njim je u međuvremenu raspisana potjernica, a on je pobjegao u London. Knežević je tada saopštio da je istraga protiv njega pokrenuta kako bi mafija preuzela njegovu imovinu i poslovni sistem i naglasio da je on i britanski državljanin i da ne namjerava da dolazi u Crnu Goru
Programski direktor nevladine organizacije Građanska alijansa Boris Raonić ukazuje da slabljenje institucija države, ratna atmosfera, međunarodna izolovanost, selektivna primjena zakona, socijalna kriza, te urušen obrazovni sistem, predstavljaju idelano tlo za razvoj kriminala.
– Privid da kroz bliskost određenih struktura iz bezbjednosnog sektora sa vrhom kriminalnih struktura država drži stvari pod kontrolom zapravo je veoma opasan jer se mijenja način razmišljanja i stvaraju se uslovi za brojne paralelne strukture. To nas je dovelo u veoma opasnu fazu i poslednji je trenutak da stvari budu riješene kroz multisektorske aktivnosti. Najsnažniji štap i šargarepa u ovom procesu su upravo integrativni procesi, pa je to jedini pravac u kojem treba da idemo, ali i da budemo podržani iz same EU, jer i Brisel ima direktni interes u ovoj borbi – smatra Raonić.
Po njegovom mišljenju, u ovoj fazi ključno je žestoko kažnjavanje i izolovanje struktura iz vlasti sklonih saradnji sa kriminalnim strukturama, što je prva faza ozdravljenja društva.
EU je i 2013. godine insistirala da se do kraja istraži afera „Snimak“, upamćena i po famoznoj formuli „jedan zaposleni – četiri glasa”. Ta afera je ukazala na zloupotrebe državnih organa i socijalnih fondova za potrebe vladajuće partije, ali pravnog i političkog epiloga nije bilo.
Advokat Veselin Radulović smatra da su politička dešavanja u zemlji i u okruženju u poslednja tri mjeseca stvorila idealan ambijent za razvoj i jačanje svih vidova organizovanog kriminala i korupcije, bez koje je nemoguće zamisliti savremene pojavne oblike organizovanog kriminala.
– U savremenim uslovima obavezan uslov za postojanje organizovanog kriminala jeste njegova povezanost sa državnim i političkim strukturama i pravosuđem. Postojanje organizovanog kriminala sada je nezamislivo ako ne postoji korupcija na visokom nivou, jer korupcija održava i štiti organizovani kriminal i čini ga sigurnim. Ona je garant zaštite interesa organizovanog kriminala i garant izbjegavanja krivičnopravne odgovornosti njegovih aktera. U tom smislu, Crna Gora nije niti može biti izuzetak – rekao je Radulović.
Kako je dodao, nesporna je činjenica da organizovani kriminal postoji i u Crnoj Gori, što više ne negiraju ni predstavnici pravosuđa i izvršne vlasti.
– U Crnoj Gori, međutim, nemamo nijedan slučaj pravnosnažne osuđujuće presude protiv nekog lica iz vrha hijerarhije organizovanog kriminala, što jasno ukazuje na čvrstu povezanost organizovanih kriminalnih struktura sa nosiocima političke moći – zaključio je Radulović.
MARKO VEŠOVIĆ

---

Kriminalci pomažu u kupovini glasova
Pravnik i politički analitičar Boris Marić smatra da je odnos između vlasti i kriminalnih grupa poprimio sofisticirane oblike i da kriminalne grupe koriste razne metode uspostavljanja veza sa donosiocima odluka na državnom nivou, ali i nižim nivoima, sve do lokalnog nivoa. On je ukazao da vladajućim partijama, pa i šire političkim strukturama, veze sa kriminalnim grupama mogu donijeti politički uticaj na terenu i obezbijediti određeni nivo legitimiteta.
– Pripadnici kriminalnih grupa su spremni da kroz cijelu lepezu nezakonitih metoda ili metoda na ivici zakona obezbijede podršku za neku političku strukturu, čime prave kredit za završavanje raznih usluga koje donose profit. U taj repertoar spadaju kupovina glasova, razni vidovi pritisaka i ucjena, a kasnije svojevrsno obezbjeđivanje kontrole uticaja na terenu – kazao je Marić.
Po njegovom mišljenju, cijeli sistem u Crnoj Gori počiva na sistemskoj korupciji.
– Korupcija je razgranata u rasponu od donosilaca odluka za pojedinačna dokumenta, tipa registracije, dozvole, potvrde i slično, do donosilaca odluka vezanih za strateška i planska dokumenta, pa čak i zakonskih rješenja koja omogućavaju povoljniji ili monopolistički položaj interesnih grupa, koje se sastoje od predstavnika nosilaca političke moći, predstavnika biznisa i predstavnika kriminalnih grupa – ukazao je Marić.


Brisel traži rezultate
Prema izvještaju Evropske komisije (EK) o napretku Crne Gore za 2019. godinu, u borbi protiv organizovanog kriminala Crna Gora je još uvijek umjereno pripremljena. Sugeriše se da su potrebni dalji rezultati koji bi prikazali ubjedljive podatke u borbi protiv organizovanog kriminala, sa fokusom na pranje novca, trgovinu ljudima, šverc cigareta, uz oduzimanje imovine stečene kriminalom.
Evropska komisija ukazuje da su započete istrage oduzimanja imovine u procesima korupcije na visokom nivou, ali da je odgovor na presude ograničen. U izvještaju EK je konstatovano i da u pravosudnom sistemu Crne Gore postoji određeni napredak, ali da je neophodno unaprijediti zakonodavni okvir u pravcu jačanja nezavisnosti i profesionalizma pravosuđa, kao i sprovođenja propisa u praksi.



”Početkom godine na izmaku objavljen je video-snimak na kome se vidi kako vlasnik Atlas grupe Duško Knežević funkcioneru DPS-a Slavoljubu Stijepoviću uručuje kovertu u kojoj je, kako tvrdi, bilo skoro 100.000 eura