Staljin je negdje zapisao: „Dovoljno je da ljudi znaju da su se izbori održali. Ljudi koji glasaju ne odlučuju ništa. Ljudi koji broje glasove odlučuju o svemu“. Sudeći po situaciji na crnogorskoj političkoj sceni, a i NA društvenoj, ispada da se sa Staljinom „slažemo“. I u 2020. godinu ulazimo sa istom rečenicom – nova godina stara izborna pravila, a ne brojimo mnogo, samo preko 30 godina, koliko nije promijenjena vlast u Crnoj Gori. Interesantno je da je i 2019. godina prošla u namjeri poslanika kako opozicije, tako i vladajuće većine, da vrate povjerenje građana u izborni proces kroz izmjene seta izbornih zakona kojim bi se stvorili uslovi za prve fer i slobodne izbore, ali u tome nisu uspjeli (vlast je većinu tih zakona usvojila bez opozicije). I ne bi bio problem što nisu uspjeli, koliko je problem to što su zajedničkim (ne)djelovanjem dodatno smanjili povjerenje građana u izborni proces. Ostalo nam je da izborne zakone mijenjamo u izbornoj godini. Ostala je i mogućnost bojkota svih izbora u 2020. godini od strane opozicije. A ostala je i najava građanskih protesta kojim bi se konačno svrgla vlast. Ipak, i to ostaje samo kao nada jer ako je 2019. godina po čemu ostala upamćena to su sigurno najmasovniji građanski protesti, sa oko 30.000 ljudi okupljenih na ulicama Podgorice, koje je pokrenula afera „Koverta“, ali i niz drugih afera i sve očiglednija činjenica da su institucije zarobljene. Osnovana je i jedna partija, a u najavi je formiranje još nekih.

U svakom slučaju, političari i analitičari imaju jedinstvenu poruku za 2020. godinu: bez novih izbornih pravila, neće biti ni fer ni slobodnih izbora, a ako bude političke volje i opozicionog jedinstva, sve će to biti lako osvarivo.

Poslanik Demokratskog fronta Branka Bošnjak kazala je da se od prošlih izbora do danas promjenilo samo to da je ionako veliko nepovjerenje u izbore samo još više produbljeno, a vrhunac svega je bilo jednostrano usvajanje seta izbornih zakona pred kraj godine u Skupštini Crne Gore. Ona ističe da je ključ svega birački spisak i da na tome prvo treba raditi u novoj godini, a potom i na građenju povjerenja u samoj opoziciji.

– Tragedija je što u izbornu godinu ulazimo sa „kovertama“ i svim drugim što je bjelodano pokazalo da je ova vlast nelegitimno i nasilno uzela izbore 2016. godine, i čak izmislila „državni udar“. Još je tragičnije što u novu godinu ulazimo sa nepovjerenjem i nejedinstvom u opoziciji. Sa jedne strane imamo hapšenja opozicionih lidera i svih poslanika DF-a, a sa druge strane nam se serviraju zakoni koji još više dijele pravoslavno biće u Crnoj Gori, i to je ono na čemu će oni pokušati da dobiju naredne izbore – kazala je Bošnjak.

Ipak, ona vjeruje da će se građani „osvetiti” vlasti za sve to im radi.

– Ključ svega je birački spisak. On je sporan jer u njemu imamo 95 odsto birača, što znači da imamo pet odsto sugrađana koji nemaju pravo glasa, što je prosto nerealno a u čemu ih demantuju i zvanične statistike Monstata. U birački spisak prvo treba da uperimo prst, da se on „pročešlja” i da u njemu zaista budu ljudi koji imaju pravo glasa. Jer je tu sve fingirano. Mi smo u nekoliko navrata slali upite i dopise MUP-u i dobijali neke nenormalne podatke. Čak su nedavno priznali da je oko 50.000 građana promijenilo matične brojeve, a što se nije moglo uraditi bez inicijative građanina i upravnog spora, što ljudi sigurno sami nisu uradili. Zato je birački spisak veliki problem koji treba riješiti– istakla je Bošnjak.

Kako je dodala, u DF-u smatraju da opozicija konačno treba da se urazumi i uozbilji i da svi zajedno probaju da nađu rješenje – da li da nastupe u jednoj koloni ili u više kolona, da li da se okrenu bojkotu izbora ili vaninstitucionalnom pritisku, samo da dođe do promjene.

– Ono što je činjenica jeste da dosad nije bila praksa da se glavni izborni zakon, o izboru odbornika i poslanika, mijenja u izbornoj godini, ali to opet nigdje nije zapisano, već je to iskustveno pravilo. Ali, ako bi se promijenio nabolje, u cilju povećanja povjerenja, ne vidim razlog da se to i ne uradi. Međutim, najprije treba da se opozicija urazumi i da budemo jedinstveni, da nekakve međusobne animozitete i sujete ostavimo po strani i da krenemo sa zajedničkom borbom, jer je DPS toliko toga lošeg uradio u ova četiri mandata da je zaista odgovornost na nama da se i mi urazumimo. Ne moramo svi isto misliti, na kraju krajeva ne moramo biti ni u istoj koloni, ali moramo barem napraviti zajednički pritisak. Mi u DF-u smatramo da oni neće popustiti bez nekog paralelnog vaninstitucionalnog pritiska prema DPS-u i pritiska jačine i jedinstva opozicije. Jer, oni imaju previše dobara da bi to olako pustili– jasna je Bošnjak.

Kako je zaključila, ako opozicija i dalje bude ovako segmentirana, to će opet dati prednost DPS-u, što se više ne smije dozvoliti.

Izvršni direktor Građanskog pokreta URA Zoran Mikić kaže da je naredna godina izborna, ali je i dalje veliko pitanje da li će izbora uopšte biti, ukazuje. On je istakao da je stav GP URA da izbore treba bojkotovati ukoliko se uslovi za njihovo održavanje ne promijene.

– Naravno, ovo je naš predlog kolegama iz opozicije i bojkot bi trebalo da bude jedinstven i u koordinaciji sa ostalim opozicionim subjektima. Vrijeme koje smo imali za reforme je izgubljeno i toga svi moramo biti svjesni. Odlaganje izbora dok se ne stvore uslovi i formiranje tehničke vlade, što smo imali prilike da vidimo u zemljama regiona, mogli bi biti neka od rješenja za prevazilaženje političke krize– smatra Mikić.

On je istakao da građani sve manje vjeruju institucijama i sistemu i da se u 2020. nešto na tom polju mora promijeniti.

– Brojne afere su u potpunosti ogolile karakter i način djelovanja ovog režima. Po prvi put imali smo i jasne poruke od međunarodnih partnera da u Crnoj Gori nema suštinskih reformi, niti poboljšanja u oblastima vladavine prave, borbe protiv korupcije, zaštite životne sredine… Za pad povjerenja građana u institucije najveću odgovornost snose partije iz vladajuće većine jer već godinama simuliraju reforme i demokratske procese. Pošto smo na pragu izborne godine, posebno brine nikad niži stepen povjerenja građana u slobodne izbore, koji bi trebalo da budu osnov demokratskog društva. Sa druge strane, mi u GP URA vjerujemo da su građani željni političkih promjena, što su pokazali građanski protesti nakon izbijanja afere „Koverta“, ali i brojne građanske inicijative na lokalnom nivou. Od GP URA se u 2020. može očekivati da ponudi novu i do sada neviđenu ideju na političkoj sceni – najavio je Mikić.

On je naglasio da je cilj te stranke da se stvori kredibilna alternativa postojećoj vlasti, nova i drugačija od tradicionalnih partija.

– Nije dovoljno mijenjati samo elite na vlasti, već je potrebno mijenjati sistem i način upravljanja. Naš je cilj da okupimo sve snage i potencijale koje ova država ima i da afirmišemo ideje otvorenosti, stručnosti i profesionalizma – rekao je Mikić.

Analitičar Marko Begović ističe da građani ne vjeruju strankama, pa će izmjene i dopune izbornog i drugog zakonodavstva u izbornoj godini dodatno zakomplikovati odnose na političkoj sceni.

– Sa takvom konstelacijom, mogu se očekivati blaga pomjeranja. Konkretno, zbog nepovjerenja u trajanju i situacije u Kotoru, SDP je nepoželjan koalicioni partner. DF će se potruditi da objedini desno orijentisane političke organizacije, zagovarajući, poput DPS-a, oštru polarizaciju. Pored samostalnog izlaska, DPS će izbornim inženjeringom nastaviti da osnažuje pojedine nacionalne partije, trudeći se da oslabi SD. Takođe, nije isključeno da se kroz nove političke organizacije pokušava ući u biračko tijelo SDP-a, ali i da se oslabi DCG, od koje se očekuje da inicira sveobuhvatne razgovore opozicije, dijela civilnog sektora i angažovanih građana. Nedavni zaokret Demosa i pojedinih poslanika ostavlja ozbiljan prostor za građansku inicijativu koja svoje uporište ima i u činjenici da gro apstinenata predstavlja populacija između 20 i 40 godina– kazao je Begović.

Kako je dodao, u zemlji u kojoj nikada nije došlo do smjene vlasti demokratskim sredstvima, uz ozbiljan balast i gubitka političkog legitimiteta, Odbor za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva bio je osuđen na neuspjeh.

– Uzrok takvog stanja leži u činjenici da je polarizacija društveno-političkih odnosa jedini model preživljavanja DPS-a. Ta partija je odavno kula od karata ili papirni tigar koji se vještački održava zbog pojedinaca koji su svoju slobodu vezali za opstanak na vlasti. S druge strane, heterogenost formalne opozicije i nedostatak odgovornosti rezultirali su da se DF i Demokrate ponašaju poput aktera u zarobljeničkoj dilemi. Prvi su iz njima znanih razloga prihvatili povratak u nelegitimni parlament, a drugi su povremeno odustajali od bojkota i učestvovali na lokalnim izborima. Kao vodeći konstituenti formalne opozicije morali su naći najmanji zajednički sadržalac i preuzeti odgovornost za rješavanje društveno-političke krize – smatra Begović.

SUZANA RADEVIĆ

boks:

Vujović: Usvajanjem zakona o vjerskim zajednicama otpočela je intenzivna predizborna kampanja

Politički analitičar Zlatko Vujović smatra da je u 2019. godini ostala neiskorišćena šansa da se sprovede inkluzivna i sveobuhvatna izborna reforma, te da ne treba očekivati da će se to desiti u 2020.

– Od samog starta ona nije bila ni sveobuhvatna niti inkluzivna. U procesu nijesu učestvovale sve ključne partije i NVO koje se bave nadgledanjem izbora. Reforma nije bila ni transparentna. Stalno su kružile brojne verzije zakonskih tekstova, a da se ne zna koja od njih je relevantna. Stručnjaci nijesu bili uključeni u izbornu reformu. Ostalo je sve na političkim partijama, koje su činile da proces bude prije svega politički. Neke partije su ulazile u taj proces i izlazile iz njega. Na kraju, odgovornost za proces su preuzeli DPS i Demokratska Crna Gora, ali ni njihov dogovor nije uspio i ostali smo bez potpune reforme. Vladajuća većina je usvojila zakonske tekstove, ali nije jasno čija su to rješenja i da li su neka od njih – i koja – usaglašena od strane DPS-a i Demokrata. Neka rješenja su dobra, ali je ispušteno puno dobrih predloga. Na kraju, ključna reforma se odnosi na izmjene i dopune Zakona o izboru odbornika i poslanika. Taj zakon nije bilo moguće promijeniti zbog dvotrećinske većine neophodne za njegovo usvajanje – kazao je Vujović.

Kako je dodao, s obzirom na aktuelnu društvenu dinamiku i razlog zbog kojeg su Demokrate napustile proces, nije realno očekivati da se izborna reforma desi u 2020. godini.

– Nije realno očekivati da se u neke nove pregovore vrate ni Demokrate ni Demokratski front. Usvajanjem zakona o vjerskim zajednicama otpočela je intenzivna predizborna kampanja. Izborna reforma nije više u fokusu ni vlasti ni opozicije. Stoga nijesam optimista da je moguće napraviti bilo kakav dogovor koji bi podrazumijevao značajnije intervencije. Tenzije su narasle, nepovjerenje poraslo, tako da nije realno očekivati nastavak dijaloga oko izbornih uslova za naredne izbore. Umjesto toga, treba očekivati snažnu kampanju, koja će se dominantno kretati oko nacionalnih i vjerskih pitanja, ne ostavljajući značajan prostor za one partije koje se pokušavaju predstaviti isključivo kao građanski centar – zaključio je Vujović.

---

Spisak sporan od izbora do izbora
Ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić saopštio je krajem godine na izmaku da duže vremena rade na uređenju biračkog spiska i da Crna Gora ima ukupno 676.726 državljana koji žive u zemlji i inostranstvu, a da od toga njih 537.814 ima biračko pravo.

U birački spisak za predsjedničke izbore 2018. godine bilo je upisano 532.599 birača, što je manje za 5.215 birača nego 2019. godine i 3.782 više u odnosu na broj upisanih birača na parlamentarnim izborima 2016.

U birački spisak za parlamentarne izbore 2016. godine bilo je upisano 528.817 birača. Tada je Državna izborna komisija potvrdila 17 izbornih lista, što je najveći broj potvrđenih lista od izbora održanih 1998. godine. Istovremeno su raspisani i lokalni izbori u opštinama Andrijevica, Budva, Gusinje i Kotor. Izborni rezultat je doveo do značajnih promjena na lokalnom nivou. DPS je izgubio lokalne izbore u opštinama Budva i Kotor, dok je u Andrijevici ostvario pobjedu. Na nacionalnom nivou, DPS je zajedno sa SD i manjinskim partijama uspio da formira vladajuću većinu sa 42 poslanika.


Begović: Bez tehničke vlade, na pomolu zaoštravanje odnosa
Po mišljenju Marka Begovića, uz činjenicu da se odlaže proces pristupanja Evropskoj uniji i akutni problem zaduživanja, opravdano je vjerovati da bez tehničke vlade, koja bi obezbijedila kontrolu nad svim segmentima, neminovno doći do daljeg zaoštravanja odnosa, što će biti sve teže kontrolisati.

– Buduća vlast neće biti proizvod slobodno izražene izborne volje građana, a Crna Gora rizikuje da ostane na civilizacijskoj periferiji. Promjena počinje prihvatanjem odgovornosti, a bojkot izbora i blokada institucija moraju ostati kao opcija ako DPS pokuša da jednostrano usvoji fasadne izmjene izbornog i drugog zakonodavstva, a izbore raspišu za proljeće – kazao je Begović.

Kako jedodao, dok se DPS ponaša poput mačke pritjerane u ćošak istine, a predstavnici formalne opozicije brinu o obezbjeđivanju mandata i beneficija poput mini-zavoda za zapošljavanje, građani proživljavaju svakodnevnu egzistencijalnu dramu.

– Guraju ih u apstinenciju i tome se mora stati na kraj – istakao je Begović.