Parlamentarne stranke u Crnoj Gori su u periodu od 2016. do 2020. godine – između dva izborna procesa – ostvarile enormne prihode iz državne kase – čak 18.119.754 eura. Kada se taj iznos podijeli sa brojem dana za te četiri godine, dolazi se do zaključka da su građani iz budžeta dnevno davali 12.410 eura za parlamentarne političke subjekte.
Prema podacima Ministarstva finansija, najviše novca za rad parlamentarnih stranaka predviđeno je ove godine – preko pet miliona.
Po informacijama Vlade u koje je „Dan” imao uvid, 2017. godine, prve nakon izbora održanih na jesen 2016. godine, sredstva za rad parlamentarnih subjekata određena su u iznosu od 4.314.447 eura, a naredne godine za to je iz budžeta izdvojeno 4.249.995 eura. Potom je 2019.godine budžet za parlamentarne subjekte predvidio 4.553.687 eura, da bi ove godine dobili 5.001.625 eura,.
Da je pitanje finansiranja političkih subjekata i kampanja stalno otvoreno smatra i
Boris Marić, izvršni direktor CEGAS-a. On u razgovoru za „Dan“ ističe da je primarni problem ispitati na šta se konkretno troši toliki novac poreskih obveznika.
– Postoje mnoge dileme i da je proces demokratskog sazrijevanja išao potrebnim tokom, sigurno bi se partije dominantno finansirale iz raznih oblika zakonom predviđenih donacija. Ovako, kao neka mjera kompromisa, ali i antikorupcijski mehanizam, partije se prvenstveno finansiraju iz državnog budžeta. Mislim da je u odnosu na kontekst to najmanje loše rješenje – rekao je Marić.
Kako je naglasio, važno je da javnost ima puni uvid u to gdje se taj novac troši i kako.
– Ono što bi bilo dobro postaviti kao pitanje jeste kako se taj novac troši, koliko su ta sredstva poslužila za zapošljavanje, angažovanje ljudi, analiziranje javnih politika... Na taj način bilo bi opravdanja za pare koje građani daju za izgradnju političkog sistema. Smatram da je primarni problem na koji način se troše sredstva poreskih obveznika – kazao je Marić.
Kako se novac raspodjeljuje po subjektima pokazuje analiza CDT-a rađena za budžet 2019.godine. Najviše novca za tu godinu dobio je DPS – 2,52 miliona eura. Demokratski front je dobio 1,1 milion, a Demokratska Crna Gora 690 hiljada eura. Socijaldemokrate su te godine iz budžeta dobile 372 hiljade, a SDP 326 hiljada eura.
Po podacima CDT-a, Socijalistička narodna partija dobila je 274 hiljade, Bošnjačka stranka 275 hiljada, Demos 224 hiljade, a Građanski pokret URA 170 hiljada eura.
M.V.–S.R.
Evropska komisija traži efikasniju kontrolu Evropska komisija u izvještaju o napretku Crne Gore za 2019. godinu ukazuje da i dalje postoje nedostaci u pravnom okviru kojim se uređuju rad političkih partija i njihovo finansiranje, uključujući i nedostatke koje je utvrdila Misija OEBS-a. Kako je precizirano u tom izvještaju, misli se na pravne praznine i nesigurnosti vezane za korišćenje zajmova i partijskih izvora za finansiranje izbornih kampanja, nedovoljno učešće žena i nedostatak transparentnosti u finansiranju političkih partija.
– Nivo finansiranja političkih partija iz budžeta je i dalje znatno iznad regionalnog prosjeka. Posao praćenja finansiranja političkih partija u rukama je Agencije za sprečavanje korupcije i Državne revizorske institucije. Rezultati tog praćenja i dalje su ograničeni – konstatovano je u izvještaju Evropske komisije.