Predsjednik države i DPS-a Milo Đukanović svojevrsni je rekorder po broju krivičnih prijava zbog umiješanosti u brojne afere, ali skoro sve prijave podnijete protiv njega tužilaštvo je redovno i ažurno odbacivalo, često i ne provjeravajući detaljno navode o njegovoj odgovornosti i krivici. Da stvar bude još frapantnija, tužilaštvo je u najvećem dijelu odbacilo zahtjev za slobodan pristup informacijama kada su im iz pokreta „Odupri se – 97.500“ tražili tačan broj svih krivičnih prijava podnijetih protiv Đukanovića i u vremenu bio na državnim funkcijama i u periodu kada je nije obavljao te dužnosti, tako da taj broj ni do danas nije sasvim poznat. Na taj zahtjev odovorio je samo dio osnovnih tužilaštava, ali ne i Specijalno i Više državno tužilaštvo.

Prema podacima do kojih je došao „Dan“, samo prošle godine podnijeto je deset krivičnih prijava protiv čelnika DPS-a, u kojima se iznose izuzetno ozbiljne optužbe, ali tužilaštvo je nedugo nakon što su predate donijelo rješenja o njihovom odbacivanju. Grupa opozicionih poslanika je 14. januara prošle godine podnijela krivičnu prijavu protiv Đukanovića i još nekolikolica zbog sumnje da su izvršili krivična djela pranja novca i stvaranje kriminalne organizacije. Specijalno tužilaštvo je tu prijavu odbacilo u aprilu.Potom je 11.februara 2019. godine Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) podnijela krivičnu prijavu protiv Đukanovića i DPS-a kao pravnog lica, kao i protiv više N.N. lica - aktivista DPS-a zbog sumnje da su izvršili krivična djela pranje novca, falsifikovanje službene isprave i povreda slobode opredjeljenja pri glasanju. Međutim, i ta prijava je odbačena.

Nekoliko dana nakon podnošenja te prijave, predsjednik Prave Crne Gore Marko Milačić je Specijalnom državnom tužilaštvu predao krivičnu prijavu protiv Đukanovića povodom krivičnih radnji iz afera „Atlas“ i „Koverta“, ali do današnjeg dana nije dobio nikakav odgovor od tužioca.

Drugog dana marta prošle godine, MANS je podnio krivičnu prijavu protiv predsjednika DPS-a, njegove sestre Ane Đukanović i više drugih lica umiješanih u privatizaciju Telekoma. Krivična prijava podnijeta je specijalnom tužiocu za suzbijanje organizovanog kriminala, a njome su, osim Mila i Ane Đukanović, obuhvaćena i druga lica koja su učestvovala u zaključenju ugovora sa firmama Fijesta, Aktiva, Sigma i Roli, preko kojih je isplaćeno mito. Koliko je javnosti poznato, ni povodom ove prijave nema konkretnijih aktivnosti tužilaštva.

Nedugo potom, 14.marta, advokatski tim vlasnika Atlas grupe Duška Kneževića predao je Specijalnom državnom tužilaštvu krivičnu prijavu protiv Đukanovića kojom se tereti da je organizator kriminalne organizacije. Mada se po toj prijavi navodno postupa, detalja o mogućoj optužnici nema. Iz Atlas grupe tvrde da je Đukanovićev plan bio da se Kneževiću oduzme cjelokupna imovina u Crnoj Gori, odnosno imovina koju posjeduju njegove banke i ostala privredna društva.

U novembru 2019. godine, Kneževićev advokatski tim je podnio novu krivičnu prijavu protiv Đukanovića, u kojoj tvrde da je djelovao sa umišljajem, svjestan svog djela i njegove protivpravnosti, i da je iskorišćavanjem svog položaja i ovlašćenja organizovao kriminalnu grupu. Epilog te prijave i dalje nepoznat.

Akcionar u EPCG Vasilije Miličković je u aprilu prošle godine podnio krivičnu prijavu protiv Đukanovića i drugih N.N. lica zbog, kako je naveo, teške zloupotrebe službenih ovlašćenja vezano za donošenje Uredbe o podsticaju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora. Međutim, tužilaštvo nije reagovalo ni na ovu prijavu.

Evropska komisija (EK) je u jednoj od ranijih strategija proširenja konstatovala da neke države u regionu zapadnog Balkana pokazuju jasne simptome i različite stepene zarobljene države, gdje „preduzeća, ustanove ili moćni pojedinci koriste nezakonite prakse da utiču i oblikuju politike, pravni ambijent i privredu shodno svojim interesima, a deklarisana politička posvećenost u borbi protiv korupcije nije u dovoljnoj mjeri prevedena u konkretne rezultate“.

M.V.

---

Odbijaju da dostave detaljne informacije
Iz pokreta „Odupri se – 97.500“ kazali su za „Dan“ da su im iz Višeg državnog tužilaštva i Specijalnog tužilaštva odgovorili da ne mogu da im daju informaciju po samom imenu prijavljenog lica (Đukanovića), već bi morali ponovo da navedu konkretan predmet koji traže da bi mogli da im odgovore.

Predstavnik ovog pokreta Nikola Grdinić rekao je da im je Osnovno tužilaštvo u Baru odgovorilo da su imali dvije krivične protiv Đukanovića – jednu kad je bio premijer 2014.godine, a drugu 2018. godine, u periodu kada nije obavljao državne funkcije.

– Iz ODT-a Cetinje su nas informisali da je protiv Đukanovića, kao odgovornog lica u pravnom licu DPS, 2013.godine podnijeta jedna krivična prijava. U ODT-u Kotor imali su dvije krivične prijave protiv njega – jednu 2003.godine, a drugu 2013.godine. Iz tužilaštva u Podgorici su nam odgovorili da su imali šest krivičnih prijava protiv Đukanovića u periodu dok je bio premijer – kazao je Grdinić.


Kriju šta su uradili
Predsjednik Partije penzionera, invalida i restitucije (PIR) Momo Joksimović je u martu 2019.godine predao krivičnu prijavu protiv Đukanovića, kao i protiv bivšeg vicepremijera Vujice Lazovića, zbog krivičnog djela zloupotreba službenog položaja, izvršenog u postupku dokapitalizacije EPCG sprovedenom tokom 2009.godine. I ta prijava je odbačena.

U ferbruaru prošle godine, MANS je specijalnom tužiocu za suzbijanje organizovanog kriminala podnio krivičnu prijavu protiv Mila Đukanovića, Duška Kneževića, biznismena Dušana Bana i Željka Mihailovića i bivšeg direktora Uprave za sprečavanje pranja novca Predraga Mitrovića zbog osnovane sumnje da su na organizovan način počinili krivično djelo pranje novca.Međutim, do danas nema naznaka da je tužilaštvo ozbiljnije krenulo da ispita taj slučaj. MANS je i u martu podnio krivičnu prijavu protiv Đukanovića i nekolicine drugih lica zbog sumnje u zloupotrebu službenog položaja radi sticanja nezakonite dobiti i moći u postupku privatizacije EPCG, ali ni tu još uvijek nema podataka o tome šta je tužilaštvo uradilo.