Zvanično se predstavljajući kao šef crnogorske države, Milo Đukanović je najavom da će učestvovati u kampanji DPS-a za naredne parlamentarne izbore pokazao da je partijski predsjednik, a ne predsjednik svih građana, istakli su opozicija i analitičari. Kako je za „Dan” rekao prof. dr Dejan Mirović, pravni običaj i standard je da u civilizovanom političkom kontekstu predsjednik države ne učestvuje u kampanji za parlamentarne izbore kao vođa stranke.

– Nakon stupanja na dužnost smatra se da predsjednik postaje predsjednik svih građana, a ne samo u onih koji su ga glasali. Zato bi bilo pošteno da se Đukanović i u inostranstvu predstavlja kao predsjednik DPS-a jer se tako ponaša u Crnoj Gori. Isto se može primijetiti i za njegovog kolegu i prijatelja Vučića u Srbiji, koji sa sličnim žarom vrijeđa svoje političke protivnike – naveo je Mirović.

Na konferenciji za medije povodom dvije godine od stupanja na funkciju šefa države Đukanović je rekao da će se uključiti u kampanju DPS-a, te da time ne krši nikakve zakone.

Poslanik Radničke partije Željka Savković kaže da vječiti predsjednik DPS-a od 1998. godine, bez moguće zamjene, što se pokazalo i na poslednjem kongresu DPS-a, jasno pokazuje da se mjesto vođe jedne partije, pogotovo što je vladajuća već 30 godina, ne ispušta tako lako iz ruku.

– Činjenica da držeći poziciju broj jedan poslije toliko godina u svojoj partiji govori o tome da Đukanović očigledno u potpunosti ne vjeruje nijednom svom članu, pa ni onim što su mu najbliži. Činjenica je da ni sami članovi njegove partije ne mogu zamisliti kampanju bez svog vječitog vođe, a ni sakriti strah da DPS ne bi bio to što jeste bez Đukanovića. Tridesetogodišnje mijenjanje funkcije od premijera do predsjednika, koju obavlja i sada, ne prepuštajući liderstvo u partiji govori u prilog svemu tome. Da li je predsjednik Đukanović predsjednik svih građana? Ne. Nikada nije ni bio. Da je to, onda bi se kao pravi državnik odrekao funkcije u svojoj partiji i stavio sebe u poziciju svakog građanina, bez obzira na vjeru, naciju i partiju – cijeni Savkovićeva.

Ona je pojasnila da je Đukanović imao prilike, i kao premijer, i kao predsjednik, da bude jednak za sve građane. Da je to bio, navodi ona, ne bismo imali danas nezadovoljstvo na sve strane, gladne građane u 21. vijeku, i to u državi sa malim brojem stanovnika a i sa prirodnim bogatstvom kojim je bila nagrađena.

– Nažalost, nekom ništa nije sveto, pa ni država za koju se „izborio”. Jer da jeste, pitam se gdje bi nam kraj bio, da nijesu zloupotrijebili svaku instituciju u Crnoj Gori zbog ličnog bogaćenja, o čemu nam svjedoče svakodnevni podaci o njihovoj imovini. Ne može biti predsjednik svih građana čovjek kojem je svejedno što mu građani nemaju osnovne uslove za život, dok pojedinci ne znaju šta će od silnog bogatstva. Ali, nažalost, još ima onih koji slijepo vjeruju svom vođi dok čekaju da im paket pomoći sa osnovnim životnim namirnicama dođe u kuću da bi opstali. Reče predsjednik, vratićemo oteto. Veliki je spisak svega što su oteli od svojih građana svih ovih godina. Prvo neka vrate pravo na slobodno izražavanje volje građana na izborima, a potom sve drugo. Ne bi se to moglo tako brzo nabrojati – poručila je Savkovićeva.

Đukanović je za predsjednika države izabran 2018. godine, a madat mu ističe na proljeće 2023. godine.

Analitičar Marko Begović smatra da u situaciji kada se ustavna načela zanemaruju, a osnovne odredbe grubo krše, na izjavu predsjednika DPS-a ne bi trebalo trošiti previše vremena.

– Posebno od 2016. godine, svjedočimo nebalansiranim, nesmotrenim, a nerijetko i prijetećim porukama prvog čovjeka DPS-a. Takva politika nije državnička već nasilnička. Namjera je da se po svaku cijenu ostane na vlasti iz svima nama znanih razloga – poručuje Begović.

M.V.
Bez odgovora
Kako bismo čuli stavove Demokratske partije socijalista povodom optužbi na račun njenog lidera Mila Đukanovića, „Dan” je uputio pitanja portparolu DPS-a Milošu Nikoliću. On, ipak, do zaključenja ovog broja našeg lista nije odgovorio na pitanja povodom izrečenih optužbi.

---

Evidentna kriza legitimiteta
Kako je rekao Begović, u ovakvoj situaciji, sa de fakto zaustavljenim procesom evropskih integracija i poražavajućom socio-ekonomskom situacijom, ostatak formalne opozicije mora pristupiti bojkotu iz najmanje dva razloga.
– Prvi je svakako, moralni, i polazi od činjenice da se bez uslova za fer i slobodne izbore ne smije davati legitimitet nakaradno uspostavljenoj vlasti. Drugi, učešćem na izborima ozbiljno se rizikuje nestanak sa političke scene Crne Gore. Kriza legitimiteta, odnosno, nepovjerenja u zarobljene institucije proizvod je građanskog refleksa i odraziće se širokom apstinencijom na predstojećim izborima – navodi Begović.