Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović danima odbija da se izjasni povodom zahtjeva opozicionih stranaka da se izbori zakazani za 30. avgust odlože zbog nepostojanja fer izbornih uslova i širenja epidemije korona virusa. Iz kabineta crnogorskog predsjednika već danima ne odgovaraju na pitanje „Dana“ da li će se on izjasniti povodom zahtjeva opozicije da se izbori odlože.

Đukanović je redovne parlamentarne izbore zakazao za 30.avgust (ustavnost te odluke dovođena je u pitanje sa brojnih adresa), mada je u martu ove godine, u jeku pandemije korona virusa, odložio lokalne izbore u Tivtu. Očito, kada su u pitanju izbori na državnom nivou, važe neki drugačiji kriterijumi.

Politički analitičar Dragiša Janjušević kazao je za naš list da bi odlaganje izbora trebalo da bude imperativ ne samo za predsjednika države, nego i za sve instance i institucije koje se bave izbornim procesom i materijom.

– Motiv i razlog odlaganja ne bi trebalo da bude epidemija, nego sveukupno društvena dešavanja, kako sa Budvom i zakonom o slobodi vjeroispovijesti, tako i sa v.d.stanjem u sudstvu i tužilaštvu, ogromnim nepovjerenjem u izborni proces svih njegovih opozicionih aktera, izostankom sudskog epiloga za mnoge afere koje su direktno izašle iz izbornog procesa, ali i mnoge druga – istakao je Janjušević.

Pitanje odlaganja, shodno pravnom sistemu Crne Gore, iskuljčivo je u rukama Đukanovića, koji kao predsjednik države zakazuje ili odlaže izbore.

Analitičar Marko Begović smatra da je sami način zakazivanja izbora problematičan, kako zbog načina skraćenja mandata postojećem sazivu parlamenta, tako i zbog nedostatka uslova za sprovođenje izbornog procesa. On je rekao da je u tehničkom smislu za održavanje fer izbora neophodno depolitizovati i profesionalizovati ključne institucije, uključujući i Savjet i rukovodstvo RTCG.

– Kriza legitimiteta političkog sistema jasno se očitava u Budvi, koja, nakon Kotora i ranije Nikšića i Podgorice, predstavlja pokaznu vježbu djelovanja zarobljenih institucija upotrijebljenih za prekrajanje izborne volje građana. Nakon „državnog udara“, hapšenje poslanika i odbornika kao okorelih kriminalaca potvrda je spremnosti DPS-a da dodatno radikalizuje situaciju u Crnoj Gori. Ekonomska situacija, uz javni dug od preko 80 odsto BDP-a, predstavlja ogledalo državničke nesposobnosti DPS-a, sa fokusom na partijska zapošljavanja i socijalna davanja u izbornoj godini – ocijenio je Begović.

Kako je dodao, ako sve to priključimo činjenici da se virus KOVID-19 vratio sa trendom rasta većim nego za period marta i aprila, uz odluku da Crna Gora prati Savjet EU i otvori granice za zemlje članice Evropske unije (poput Belgije i Švedske), jasno je da, usled zdravstveno-ekonomskih rizika, nema uslova za fer izbore.

– S druge strane, namjera DPS-a je da izbore održi po svaku cijenu, jer slijedi smanjenje zarada u javnom sektoru, ali i masovna otpuštanja i dugogodišnja recesija – rekao je Begović.

M.V.

---

Tražiti podršku i od međunarodne zajednice
Begović je naglasio da opozicija ne smije pristati na izbore u ovakvim uslovima, već je neophodno da zajednički, na osnovu Sporazuma za budućnost koji su potpisali sa građanima Crne Gore, zatraže od međunarodnih partnera podršku za prevazilaženje društveno-političke krize.

– Odlaganje izbora, uspostavljanje tehničke vlade i ispunjavanje tehničkih uslova predstavljaju minimum uslova za sprovođenje prvih fer i slobodnih izbora. U suprotnom, formalna opozicija rizikuje svoj opozicioni status, a Crna Gora odlaže neminovan pad DPS-a za sljedeću godinu – zaključio je Begović.