Očekujem da će biti dosta iskušenja pred novom vladom, a ako je sporazum o budućoj vlasti samo fiktivan, onda će tako nešto imati nesagledivo negativne reperkusije i po potpisnike tog sporazuma i na odnose u Crnoj Gori, a i u regionu, kazao je u intervjuu za „Dan“ Genci Nimanbegu, predstavnik Albanske liste. On je rekao da je činjenica da manjinskim strankama, a posebno albanskim, stižu konfuzni pozivi za učestvovanje u novoj vladi.

– Ako što branimo, to su demokratski principi i naša orijentacija ka evroatlantskim integracijama, ravnopravnost naroda i nediskriminacija, ekonomski razvoj i radna mjesta, sekularna država i najbolji odnosi sa svim susjedima Crne Gore, kako sa Kosovom, tako i sa Srbijom, Albanijom, Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom – naglasio je Nimanbegu.



Hoćete li ući u novu vladu? Ukoliko nećete, koji je razlog za to?

– Mislim da bi potpunije pitanje bilo da li nam nova vlada daje dovoljno garancija i da li nam uliva povjerenje da će biti ostvarena programska bliskost i da će biti omogućena realizacija naših programskih ciljeva dovoljna da uđemo u tu vladu.

U danu kada bude objavljen ovaj intervju, očekuje se proglašenje konačnih rezultata od strane Državne izborne komisije (DIK) i realno je očekivati da za manje od nedjelju dana bude održana konstitutivna sjednica parlamenta, a još nema zvaničnog ili poluzvaničnog poziva od trojne koalicije, to jest koalicija. Činjenica je da manjinskim strankama, a posebno albanskim, stižu konfuzni pozivi za učestvovanje u novoj vladi. To ne rade sve tri koalicije, već lider koalicije „Crno na bijelo“, čije medijske istupe prati pobjednička euforija, konfuznost, ali i lična ostrašćenost. Ali i dva lidera Demokratskog fronta, od kojih nas jedan – za nas čak očekivano opreznih stavova – naziva posljednjom linijom odbrane Mila Đukanovića. Nama su motivi jasni, jer bi učešćem manjina u Vladi njihov uticaj bio manji, tako da je to i zbog toga što oni izgleda ne žele da manjine budu korektivne članice buduće vlade.

A da se ne radi o odbrani Mila Đukanovića govori i cijeli naš dugogodišnji politički rad. Mi se na terenu sukobljavamo sa DPS-om, koji nas godinama prepoznaje kao kočnicu u ostvarivanju njihovih ciljeva na području gdje žive Albanci. Navešću opštinu Tuzi, Solanu, Valdanos i slične projekte, gdje smo ostvarili uspjehe i zaustavili naume DPS-a i ostvarili ciljeve suprotne nekadašnjim stavovima Demokratske partije socijalista, a sve su to momenti kada mi nikada nismo bili broj 41 u Skupštini Crne Gore.

Ako šta branimo, to su demokratski principi i naša orijentacija ka evroatlantskim integracijama, ravnopravnost naroda i nediskriminacija, ekonomski razvoj i radna mjesta, sekularna država i najbolji odnosi sa svim susjedima Crne Gore, kako sa Kosovom, tako i sa Srbijom, Albanijom, Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom. To i jesu stavovi oko kojih će se naša koaliciona lista tek izjašnjavati.



Kakvu biste vladu podržali?

– Svaku vladu koja bi počivala na principima koje sam naveo. Svakako da je trenutno – sa nepoznanicom čak i imena mandatara – teško dati detaljniji odgovor na to pitanje. Svakako moram istaći da sam u nekoliko kontakata koje sam ostvario stekao veoma pozitivno mišljenje o dva lidera, gospodinu Zdravku Krivokapiću, a posebno o gospodinu Aleksi Bečiću. Nadam se da će mirotvorstvo koje je Krivokapić ostvario kod Demokratskog fronta i nekih novi članica tog saveza biti dugoročno i trajno, jer je tako nešto potrebno u Crnoj Gori. Pred njim je velika odgovornost i mora uvijek da ima na umu sudbinu Miodraga Lekića u tom savezu.

Svakako, demokratski je da oni koji pobijede na izborima i ostvare vlast, ali nas brine ekstremizam iskazan kod pojedinih članica tog koalicionog saveza. On je mnogo puta u mnogo godina iskazan i imamo pravo da imamo sumnju da ih jedan čovjek preko noći može izmijeniti.

Da li ćete sarađivati sa novom vlašću i ako ne uđete u Vladu?

– Mi ne možemo biti klasična opozicija jer imamo odgovornost predstavljanja našeg naroda u Crnoj Gori, svjesni neophodnosti da se da prilika novoj vladi da odradi posao, ali bi ti ciljevi trebalo bar da budu usaglašeni s manjinskim zajednicima, to jest sa njihovim predstavnicima u Skupštini Crne Gore.

Svako učešće u Vladi neparlamentarnih subjekata je u principu prevara glasača.

Imate li namjeru da date podršku za izbore u pravosuđu i donošenje zakona, gdje je potrebna dvotrećinska većina?

– Mi nećemo biti kočničari neophodnih promjena u pravosuđu, a do dvotrećinske većine biće potrebno još glasova osim manjinskih. Ali i to su odluke koje tek slijede i zasad se ne zna ni personalno niti funkcionalno koje će biti.

Kako ocjenjujete sporazum o novoj vlasti i prve poteze vladajuće trojke?

– I ranije i danas se nadam da takav sporazum ima duži život od dvije ili četiri godine. Te odluke su ključne za povjerenje međunarodne zajednice, a – što je najvažnije – i za albansku zajednicu u Crnoj Gori. Ja očekujem da će biti dosta iskušenja pred novom vladom, a ako je sporazum samo fiktivan, onda će tako nešto imati nesagledivo negativne reperkusije i po potpisnike tog sporazuma i na odnose u Crnoj Gori, a i u regionu.

M.VEŠOVIĆ

---

Zaštita interesa albanskog naroda
Nova demokratska snaga – Forca je politička stranka albanske manjine u Crnoj Gori. Stranka je osnovana 22. oktobra 2005. godine kao lokalna manjinska stranka koja predstavlja albansko stanovništvo u Ulcinju. Nazif Cungu izabran je za njenog predsjednika na osnivačkoj skupštini. U aprilu 2008.godine Forca je formirala ogranak svoje stranke u Tuzima.

Na drugim parlamentarnim izborima u postreferendumskoj Crnoj Gori, 29. marta 2009. godine, Forca dobija jedno mjesto u Skupštini, postajući prvi put parlamentarna stranka.

U septembru 2016.godine Forca se saglasila da se formira predizborni savez sa Albanskom alternativom (AA) i Demokratskom unijom Albanaca (DUA) za izbore u oktobru te godine. Koalicija je osvojila jedno mjesto na izborima, koje je dodijeljeno predstavniku Force. U mandatu do 2020.godine, predstavnik Force Genci Nimanbegu obavljao je dužnost potpredsjednika crnogorskog parlamenta.


Konačni rezultati najavljeni za danas
Državna izborna komisija (DIK) trebalo bi danas da objavi konačne rezultate parlamentarnih izbora održanih 30. avgusta. DIK se, prema izvorima iz te institucije, kreće u okvirima zakonskog roka za proglašenje konačnih rezultata parlamentarnih izbora, to jest do 14. septembra.

Glasanje je ponovljeno na jednom biračkom mjestu u Petnjici, ali to nije uticalo na konačan ishod. Opštinske izborne komisije nijesu odlučile po prigovorima stranaka da se izbori ponove na bilo kom drugim biračkom mestu.

Prema preliminarnim rezultatima parlamentarnih izbora, koalicija „Odlučno – DPS – Milo Đukanović“ osvojila je 30 mandata, koalicija „Za budućnost Crne Gore” 27, koalicija „Mir je naša nacija” deset, a koaliciona platforma „Crno na bijelo“ četiri.

Bošnjačka stranka i Socijaldemokrate imaće po tri poslanika, Socijaldemokratska partija dva, a po jednog predstavnika u parlamentu imaće Albanska lista „Nik Đeljošaj – Genci Nimanbegu“ i koalicija „Jedonoglasno“.

Prema ovim rezultatima, koalicije „Za budućnost Crne Gore“, „Mir je naša nacija“ i „Crno na bijelo“ imaju 41 mandat u parlamentu i mogućnost da formiraju novu vladu. Nakon proglašenja rezultata izbora, konstitutivna sjednica Skupštine Crne Gore biće održana najkasnije do 30. septembra. Predstavnici nove većine su saopštili da formiranje nove vlade očekuju tokom oktobra.