Mandatar za sastav nove vlade, prof. dr
Zdravko Krivokapić, počeće ove sedmice razgovore o sastavljanju izvršne vlasti, a prvo će razgovarati sa liderima Demokratskog fronta. Time počinje seriju sastanaka o sastavljanju vlade, u svjetlu najave crnogorskog predsjednika
Mila Đukanovića da će do 23. oktobra dati mandat za sastav vlade, kao i da će ispoštovati volju većine u Skupštini Crne Gore.
Mada sastanci nijesu zakazani, očekuje se da će biti ove sedmice i da će Krivokapić prvo razgovarati sa liderima DF-a, jer je bio nosilac liste koalicije „Za budućnost Crne Gore”. Tu koaliciju, između ostalih, čine i poslanici Nove srpske demokratije, Pokreta za promjene i Demokratske narodne partije.
U Skupštini Crne Gore 23. septembra formirana je nova parlamentarna većina sastavljena od tri koalicione grupacije čiji su lideri
Zdravko Krivokapić,
Aleksa Bečić i
Dritan Abazović. Tog dana je Aleksa Bečić, predsjednik Demokratske Crne Gore i lider izborne liste „Mir je naša nacija”, izabran za predsjednika Skupštine Crne Gore.
Tajnim glasanjem za Bečića je glasalo 45 poslanika, odnosno, uz stranke parlamentarne većine on je dobio podršku i dijela manjinskih nacionalnih partija. Jedan poslanik je glasao protiv, dok je Demokratska partija socijalista (DPS) bila uzdržana.
Takođe, poslanici nove vladajuće koalicije uputili su potpisan zahtjev predsjedniku Crne Gore Milu Đukanoviću da Zdravku Krivokapiću dâ mandat za sastav nove vlade.
Kako je rekla
Dina Bajramspahić iz Instituta Alternativa, dobro bi bilo ostati kod prvobitnog dogovora o ekspertskoj vladi.
– Na primjer, dobro bi bilo da predsjednik vlade i dva potpredsjednika budu političke funkcije, koji će obezbjeđivati politički autoritet za tu vladu a da ostale funkcije ostanu ekspertske, kao što je inicijalno i bilo dogovoreno. Sve drugo značiće da Građanski pokret URA ne može da obezbijedi da u toj vladi ne pobjeđuju partitokratske politike umjesto one koje su u interesu javnosti – rekla je Bajramspahić za RSE.
To će, kako kaže, koaliciji „Za budućnost Crne Gore” biti teško.
Bajramspahić ukazuje i da koalicija ima obaveze prema međunarodnoj zajednici od koje su tražili podršku, i da zato moraju da uzmu u obzir argumente koje je međunarodna zajednica izrazila i rezerve prema pojedinim kadrovima.
Podsjetimo, na osnovu izbornog rezultata tri koalicije koje su osvojile većinu od 41 mandata od ukupno 81 poslaničkog mjesta, 23. septembra su zauzeli parlamentarne klupe u koje su poslednjih tri decenije bile rezervisane za Demokratsku partiju socijalista, čiji je šef Milo Đukanović.
Parlamentarnu većinu čine tri koalicije – „Za budućnost Crne Gore” predvođeni Zdravkom Krivokapićem i Demokratskim frontom koja je osvojila 27 mjesta, koalicija „Mir je naša nacija” koju predvodi Aleksa Bečić, predsjednik Demokratske Crne Gore sa deset mandata, i koalicija „Crno na bijelo” predvođena Građanskim pokretom URA,
Dritana Abazovića, sa četiri poslanička mjesta. M.V.
Očekuju se i stavovi iz EUKonkretnije ocjene o političkoj situaciji u Crnoj Gori Evropska unija tek treba da saopšti, ali zasad, institucije EU potvrđuju spremnost da budu potpuno posvećene nastavku podrške procesu pristupanja Crne Gore u EU, kao i ekonomskom oporavku nakon krize izazvane pandemijom Kovid-19, uključujući i kroz predstojeći ekonomski i investicioni plan za Zapadni Balkan.
U političkoj javnosti u regionu je ranije često isticano kako se Crna Gora smatra liderom u procesu pristupanja u EU, tako što je zemlja otvorila sva poglavlja u procesu pregovora o članstvu.
Evropska komisija početkom oktobra objaviće godišnji izvještaj za svaku zemlju koja pripada skupini na koju se odnosi proces proširenja i obaveze ispunjavanja neophodnih kriterijuma za napredak u pridruživanju.
)){kind=small}
