U proteklih osam godina Crna Gora nije proizvela očekivane mjerljive rezultate u suzbijanju korupcije, a i EU je pokazala političku nedoslednost u vezi sa kontinuiranim i potrebnim spoljnim pritiskom, pa je tako Crna Gora, bez obzira na sve, dugo napredovala u procesu pristupanja uz vidljiv deficit političke volje da efektivno pristupi prevenciji i suzbijanju korupcije. To je konstatovano u studiji „Balkanizacija umjesto evropeizacije – borba protiv korupcije u Crnoj Gori“, koju su objavili Centar za građansko obrazovanje (CGO) i njemačka Fondacija „Fridrih Ebert“ (FES). Kako je ocijenjeno u studiji, imajući sve to u vidu, korupcija ostaje široko rasprostranjena i ostaje kao predmet ozbiljne zabrinutosti. Autorski tim su činili
Vladimir Vučković, saradnik na programima u CGO i predavač na Masarikovom univerzitetu u Češkoj,
Mira Popović, koordinator programa u CGO, i
Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a, koja je i urednica publikacije.
Autori kao crnogorske osobenosti navode postojanje potencijala, kapaciteta i podrške za dinamiziranje procesa pristupanja EU, ali uz konstataciju da je Crna Gora, poput nekih drugih država zapadnog Balkana, doskoro bila pod ozbiljnim uticajem stabilokratije – slabe demokratije u kojoj državom rukovode poluautokratski (nedemokratski) lideri i snažno utiču na unutrašnje političke procese kroz neformalne klijentelističke mreže. Pritom, kako je naglašeno, za to imaju i podršku Zapada radi očuvanja unutrašnje političke stabilnosti.
– Nedavna promjena vlasti, uz tijesnu pobjedu donedavne opozicije, još ne daje ubjedljiv odgovor u smislu vizije i strategije oblikovanja drugačije Crne Gore koja integriše građanske i demokratske principe, ali i ima kapaciteta da odgovori na brojne nataložene i nove izazove – smatraju autori studije.
Kako su ocijenili, izostanak konsolidovane demokratije u Crnoj Gori otvorio je prostor da se procesi donošenja odluka koriste za zadovoljenje partijskih i partikularnih interesa i razvoj klijentelističkih mreža na bazi široke zloupotrebe izvršnih ovlašćenja donosilaca odluka, čime je korupcija duboko prodrla u crnogorsko društvo.
– Ni tužilaštvo sa „šupljom mrežom za krupne ribe“ nije opravdalo očekivanja zainteresovane javnosti kad je riječ o borbi protiv korupcije. Propust zakonodavca i pasivno držanje vrhovnog državnog tužioca doveli su do toga da se predmeti visoke korupcije mogu završiti sporazumom o priznanju krivice, odnosno sa sankcijama nižim od raspona predviđenog Krivičnim zakonikom za takvo krivično djelo – ukazali su autori studije.
M.V.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
