Skupština Crne Gore nije i ne može biti verifikaciono sredstvo, već snažan korektivni faktor, što i priliči najvećoj zakonodavnoj instituciji, poručio je
Aleksa Bečić, predsjednik parlamenta i lider Demokratske Crne Gore, u intervjuu za „Dan”.
Prekršen je princip tri izborne liste da mjesta u Vladi neće pokrivati partijski funkcioneri. Nedavno su počeli razgovori šefova poslaničkih klubova sa premijerom o raspodjeli mjesta po dubini u državnoj upravi. Koja mjesta će i u kom procentu pripasti Demokratama?
– Od večeri kada su proglašeni izborni rezultati pa do danas, Demokratska Crna Gora i koalicija „Mir je naša nacija” niti jednom riječju, slovom i brojem nisu insistirali na bilo kojoj konkretnoj poziciji, već isključivo na poštovanju izborne volje građana, brzoj smjeni vlasti, jednakom pristupu i ravnoteži unutar parlamentarne većine. Sve metodologije koje su predložene od strane premijera kada je u pitanju raspodjela i preuzimanje odgovornosti za pojedine resore bespogovorno su prihvaćene, uprkos činjenici što su bile suprotstavljene interesima naše partije. Dokazali smo u ovom procesu da su nam građani Crne Gore na prvom mjestu, a fotelje na poslednjem. Takvim pristupom, ne ugrožavajući nijednog momenta jasno izraženu izbornu volju građana i stabilnost parlamentarne većine, ostali smo jedini politički subjekt bez člana Vlade.
Neko to naziva političkom žrtvom, a i ako jeste, mi smo ponosni što smo je položili i ugradili u temelje demokratske, proevropske i slobodne Crne Gore u kojoj treba da se rukovodimo željom za pomirenjem, borbom za bolji život građana i posvećenim radom za ljepšu budućnost naše države, a ne za pozicije i fotelje jer one su prolazne, a Crna Gora je vječna.
Moram da istaknem da Demokratska Crna Gora ima veoma moćnu kadrovsku bazu, u čijoj strukturi se nalaze na stotine vrhunskih stručnjaka koji su spremni da preuzmu odgovornost u različitim oblastima i da, radeći u skladu sa zakonom, svojim znanjem, željom i posvećenošću daju puni doprinos razvoju države.
Zbog mira u tročlanom vladajućem sazivu niste se oglašavali nakon kršenja osnovnih principa vezanih za način donošenja odluka koje se ne mogu regulisati podznakonskim aktima, a koje je Vlada kao takve prihvatila i izbjegla Skupštinu. Koliko to vodi ka jačanju parlamenta kao institucije i da li će Skupština ubuduće dozvoliti Vladi da nonšalantno donosi odluke kojima se krši Ustavom definisana podjela vlasti u državi na zakonodavnu, sudsku i izvršnu?
– U Skupštini Crne Gore sve počinje i tu mora sve da se završava, jer ona je izvor i legitimiteta i propisa i pravila, ali i kontrolor i mjesto na kome se polažu računi građanima. Kao predsjednik dosledno i posvećeno ću čuvati njenu ustavnu poziciju. Sama činjenica da u ovom sazivu parlamenta imamo 97 odsto poslanika koji nemaju partijske predstavnike u Vladi, da se na čelnim pozicijama u odborima nalazi nikad veći broj predsjednika iz različitih političkih partija, uz poboljšanje javnosti rada Skupštine, obezbjeđivanje direktnih prenosa sjednica skupštinskih radnih tijela i mnogo toga drugog, jasno ukazuje na jačanje kontrolne i nadzorne funkcije parlamenta.
Treba istaći i da su novousvojene izmjene i dopune Poslovnika Skupštine Crne Gore upravo u funkciji prethodno izrečenog. Naime, tim izmjenama duplo je povećan broj kontrolnih saslušanja u matičnim odborima, uvedena je obaveza da jedan potpredsjednik obavezno bude iz reda manjinskih naroda i žena, izbrisane su novčane kazne poslanicima, precizirana pitanja imuniteta, utvrđena obaveza prisustva ministara sjednicama odbora i plenuma, uvedena tematska plenarna sjednica za ministre, definisano da su ministri dužni da odgovore na poslanička pitanja dostave prije početka sjednice, da završnu riječ na premijerskom satu ima poslanik, da predlog dnevnog reda sadrži i predlog jednog akta koji su podnijeli predstavnici parlamentarne opozicije, kao i još mnogo toga drugog, što jasno govori o konkretnim rezultatima na polju jačanja uloge Skupštine. Ako ovome dodamo da smo po prvi put, na zahtjev Kolegijuma, imali dostavljen ekspoze mandatara nekoliko dana prije sjednice, da je sjednica povodom izbora Vlade trajala tri dana, da smo imali zajedničko obraćanje svih šefova klubova vlasti i opozicije Vladi s ciljem dostavljanja dodatnih informacija oko zaduženja, jasno je da se prethodno izrečeno samo dodatno osnažuje.
Ne želim da ulazim u nadležnosti Vlade Crne Gore, ali želim da izrazim uvjerenje da postupa u skladu sa interesima građana, države i da traži najbolja moguća rješenja. Ukoliko pogledamo raniju praksu u postupanju Vlade kod promjene organizacione strukture, vidjećemo da su nekoliko puta uredbama rješavani pomenuti problemi, a da je čak jedna od prethodnih vlada više mjeseci raspolagala sredstvima na osnovu Predloga rebalansa, koji kao akt nema pravnu snagu kojom se omogućava raspolaganje sredstvima. U slučaju aktuelne vlade, koliko sam razumio, nijesu mijenjani ni iznosi, ni namjene, ni programske aktivnosti, ali Vlada će, u svakom slučaju, u okviru odgovarajuće parlamentarne procedure, položiti račune građanima, a dokaz naše otvorenosti jeste i odluka Odbora za ekonomiju, finansije i budžet da se sprovede kontrolno saslušanje ministra finansija.
Izražena je bojazan da Crna Gora gubi oblike sekularne države i da će se u narednom periodu znatno povećati uticaj Crkve. Koliko će Demokrate dozvoliti da građanski karakter preraste u obilježja Crne Gore kao vjerske države?
– Ja vjerujem jedino u Crnu Goru kao građansku i sekularnu državu snažnog proevropskog kursa, koja garantuje najveći mogući stepen prava svim vjerskim zajednicama. To je koncept koji je definisan Ustavom Crne Gore i kojeg se svi moraju pridržavati. Kao što se oštro suprotstavljam bilo kakvom pokušaju uticaja političkih organizacija ili državnih institucija u poslove vjerskih zajednica, isto tako smatram da vjerske zajednice moraju poštovati ustavni princip odvojenosti. Mislim da je konačno sazrelo vrijeme da se svi ponašaju u skladu sa Ustavom, da se poštuje odvojenost države od crkava i vjerskih zajednica i da svako sprovodi svoju misiju.
Najavili ste da će ministri biti obavezni da se odazovu na kontrolna saslušanja Skupštine. Šta će Skupština preduzeti ako se predstavnici Vlade ogluše o taj stav parlamenta?
– Upravo sam Vam u ranijem odgovoru potencirao usvajanje izmjena i dopuna Poslovnika i izmjenu člana koji se odnosi na kontrolno saslušanje koje je neophodno u cilju ostvarivanja kontrolne funkcije Skupštine Crne Gore, utvrđivanja načina sprovođenja politike i drugih aktivnosti Vlade, odnosno funkcionisanja organa državne uprave. U cilju razrješenja ovih pitanja nadležni odbor može pozvati predstavnika Vlade ili drugog državnog organa ili organizacija na saslušanje. Poslovnikom je sada predviđeno da su pozvana lica dužna da se odazovu i dostave dokumentaciju koju zatraži odbor.
Vjerujem da će predstavnici izvršne vlasti kojima bude upućen poziv u okviru ovog demokratskog parlamentarnog instituta pokazati odgovornost, profesionalnost, posvećenost poslu, ali i ukazati poštovanje prema najvišem zakonodavnom domu i odgovoriti na sve zahtjeve nadležnih odbora.
Takođe, uvjeren sam da će kontrolno saslušanje biti dio materije zakona o Skupštini Crne Gore čije usvajanje se očekuje naredne godine i da će se u sadržaju tog zakona iznaći mehanizmi za veći stepen odgovornosti izvršne vlasti u odnosu na kontrolno saslušanje, koje predstavlja dio najviših demokratskih dostignuća savremenih političkih sistema parlamentarne demokratije.
Dijelite li stav Demokratskog fronta da se glasa protiv predloga zakona koje Skupštini na glasanje dostavi Vlada, a nisu u saglasju sa zalaganjima Demokrata?
– Kao dio parlamentarne većine, jedni smo od garanta njenog očuvanja i stabilnosti, pa shodno tome postoji potreba razgovora, dogovora i usaglašavanja, što je praksa ali i politička potreba u svim savremenim parlamentarnim demokratijama. Demokrate se uvijek rukovode interesima građana i u skladu sa tim opredjeljenjem formiramo stavove, kreiramo predloge i donosimo odluke. Moguće je da druge kolege iz parlamentarne većine imaju drugačiji pristup, ali smo spremni da uvijek saslušamo, analiziramo i sagledamo drugačiji stav o bilo kojoj temi, pa i da to prihvatimo ili iznađemo kompromisno rješenje u interesu države i građana. Dakle, bilo kakav krut odnos prema bilo kojoj temi neće biti stil našeg poslaničkog kluba, jer što bude šira podrška nekom predlogu, ne samo u okviru usaglašavanja većine, već i opozicije, to je predlog bolji, kvalitetniji i prihvatljiviji za građane.
Takođe, Skupština Crne Gore nije i ne može biti verifikaciono sredstvo, već snažan korektivni faktor, što i priliči najvećoj zakonodavnoj instituciji. Predlozi Vlade Crne Gore mogu biti dobri, ali će konačnu ocjenu kvaliteta dobiti nakon što prođu parlamentarnu proceduru. U toj proceduri mora se analizirati svaki član i stav prije nego se donese konačna odluka. Nakon glasanja na plenumu predlozi Vlade mogu biti u cjelosti prihvaćeni, a mogu biti i znatno korigovani.
RAJKA RAIČEVIĆ
Nema revanšizma, ali moramo reformisati državnu upravuKako komentarišete zadržavanje kadrova prethodne vlasti, posebno predstavnika DPS-a, u sadašnjim strukturama na visokim pozicijama u izvršnoj vlasti? Da li je trebalo smijeniti kadrove na rukovodećim mjestima, s obzirom na to da su i Demokrate, kao i ostale stranke nove većine, godinama upozoravale na sistemski lošu državnu upravu prepoznatu kao agilne funkcionere DPS-a koji su preko terenskog rada obezbjeđivali glasove za stranku Mila Đukanovića? Može li se tu uopšte govoriti o revanšizmu ili prije o čišćenju držvne uprave od partijskih uhljeba?
– Sporazumom koji su potpisali lideri sve tri pobjedničke koalicije uspostavljena je obaveza da nema revanšizma. Sa druge strane, sistem koji je poražen na izborima mora biti podložan promjeni i, imajući u vidu naše čvrsto opredjeljenje da unaprijedimo i reformišemo kako državnu upravu, tako i javna preduzeća, to podrazumijeva i adekvatne personalne korekcije. Ipak, ja sam pristalica da stručnost, posvećenost i rad moraju biti na prvom mjestu i iznad bilo kakvih političkih kalkulacija. Svako onaj ko pošteno i stručno radi i pristupa svom poslu i ko se nije ogriješio o zakone ove države mora naći svoju ulogu i mjesto, jer to je prevashodno interes organizacije u kojoj radi, a potom interes društva i države.
Dakle, kako bismo unaprijedili sistem, sve što je loše mora se mijenjati i popravljati nabolje, kako u personalnom, tako i po svakom drugom pitanju.
