Skupštinski odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu, koji bi trebalo da do 30. juna ove godine pripremi zakone i druge akte u cilju obezbjeđivanja uslova za fer i slobodne izbore, tek treba da krene sa radom. Uprkos institucionalnoj krizi i manjku vremena za ozbiljan posao, analitičari vjeruju da će se, ukoliko bude volje i ako se pokrene iskren dijalog, sav posao završiti na vrijeme, mada je dvotrećinska većina, potrebna za izmjene krovnog izbornog zakona, teško dostižan cilj.
Predsjednik Građanske alijanse
Boris Raonić ističe da dijalog mora biti započet već ovog mjeseca, s obzirom da slijede lokalni izbori u nekoliko opština i da će situacija na političkoj sceni vrlo brzo biti dodatno zagrijana.
– Preporuke OEBS-a koje treba da budu implementirane nijesu toliko zahtjevne, imamo mišljenje međunarodne zajednice, a i prethodni odbor je dosta toga pripremio, pa normativni dio ne zahtijeva veliko vrijeme. Ključ je, naravno, u političkom dijalogu, koji se još očekuje i koji treba da dovede do rješenja ne samo za ovo pitanje, već i za sva ostala pitanja koja zavise od predsjednika ili kvalifikovane većine – kazao je Raonić.
On smatra da se u Skupštini mora otvoriti sveobuhvatni dijalog, uz prisustvo međunarodne zajednice, koji bi, uz iskrenu volju, vrlo brzo doveo do rješenja koje obuhvata i dorađeno izborno zakonodavstvo.
– Nemamo vremena za gubljenje i smatram da dijalog mora biti započet na najvišem nivou već ovog mjeseca – naveo je Raonić.
Analitičar
Marko Begović kaže da je rad prethodnog radnog tijela rezultirao ne samo neuspjehom, već i ozbiljnom političkom krizom, čije posljedice i danas determinišu političku zbilju.
– Za usvajanje krovnog izbornog zakona potrebna je dvotrećinska većina. Imajući u vidu ranija iskustva, kao i činjenicu da živimo stvarnu kohabitaciju oprečnih političkih interesa, novoformirano radno tijelo imaće ograničen uspjeh. Dakle, u ovom momentu moguće je sprovesti samo kozmetičke promjene. Zato bi fokus nove vlasti trebalo da bude usmjeren na postizanje punog legitimiteta sprovođenjem suštinskih reformi sistema javne uprave – smatra Begović.
Kako je dodao, na ovaj način težište međunarodne kritike i pritiska preći će na one političke aktere koji se budu opirali reformi izbornog zakonodavstva.
– Ovo je vrijeme za državničke poteze, a ne za dnevnopolitička prepucavanja – rekao je Begović.
M.V.–S.R.
Radno tijelo imaće 14 članovaOdlukom parlamenta o osnivanju, predviđeno je da odbor za izborne refome ma 14 članova, po sedam predstavnika parlamentarne većine i opozicije. Predsjednik odbora bira se iz najbrojnijeg kluba poslanika parlamentarne većine, a zamjenik iz najbrojnijeg kluba opozicije. Predsjednika odbora, njegovog zamjenika i članove, na predlog Administrativnog odbora, bira Skupština.
)){kind=small}
