Pravnici i politički analitičari ocijenili su da se može razmisliti o ukidanju prava na sticanje počasnog i ekonomskog državljanstva Crne Gore, jer su ta pitanja ranije pratile brojne kontroverze. Ističu da tek treba vidjeti šta je premijer Zdravko Krivokapić zaista mislio najavom da će biti riješeno pitanje dodjele državljanstva osobama koje žive decenijama u Crnoj Gori a nijesu još dobile pasoš. Međutim, u jedno dileme nema – zloupotreba, karakterističnih za raniji period, ne smije biti.

Kako je rekao pravnik i politički analitičar Boris Marić, treba vidjeti u kom smjeru će ići zakonska inicijativa koja je ranije pomenuta iz vrha Vlade.

– Vjerujem da se radi o prepoznavanju potrebe za rješavanjem problema državljanstva stotinama građana Crne Gore. To su ljudi koji su vezali sudbinu za Crnu Goru, kojima su najčešće djeca rođena u Crnoj Gori. Problem se javlja na mjestu kada se potencijalni državljanin Crne Gore ne želi odreći postojećeg državljanstva, nema pozitivno mišljenje službi bezbjednosti ili jednostavno u datim okolnostima ne ispunjava uslove – pojašnjava Marić.

Kako je rekao, u tom dijelu treba napraviti analizu i na primjeren način olakšati svima koji imaju uslove i svoju sudbinu nesporno vežu za Crnu Goru da dođu do crnogorskog državljanstva.

– Po sadašnjim statistikama, to nije broj koji bi zabrinjavao u smislu eventualne opasnosti da bi veća prohodnost ostvarivanja prava crnogorskog državljanstva dovela do eventualnog društvenog ili izbornog inženjeringa. Svakako će biti zanimljivo pratiti na koji način Vlada želi da otvori ovo pitanje, i vjerujem da će to biti u pravcu lakšeg ostvarivanja prava određenog broja građana. A prepreke za ostvarivanje prava su, da tako kažem, apsurdne prirode – istakao je Marić.

Po podacima MUP-a koji su dostavljeni „Danu”, od 1. januara 2011. godine do danas primljeno je 15.506 zahtjeva za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom, od čega je 11.946 zahtjeva pozitivno riješeno a 692 zahtjeva su odbijena.

Analitičar Marko Begović objašnjava da u Evropi svega devet zemalja ima liberalniji pravni okvir – nešto što se sada želi predložiti u Crnoj Gori. U drugim zemljama, kako kaže, postoje ili ograničavajući propisi, kao u slučaju Crne Gore, ili zahtjevni i neizvjesni postupci i procedure kao u slučaju većine zemalja članica EU.

– Poslednjih godina države koje su imale fleksibilni pravni okvir se odlučuju da dodatno postrože propise, postupak i procedure za sticanje državljanstva. Recimo, u slučaju Austrije – neophodno je živjeti u zemlji prijema deset godina neprekidno da bi se stekli uslovi za podnošenje zahtjeva. Ni to nije garant, dok se u slučaju odobravanja podnosilac zahtjeva mora odreći svakog drugog državljanstva. Ovdje dolazimo do jednog od modela u slučajevima koji se tiču prvenstveno spajanja porodice, a tiču se primjera na koje ukazuje šef Vlade Zdravko Krivokapić – poručuje Begović.

Po njegovom sudu, ipak, postoji opravdana sumnja od zloupotrebe fleksibilnijeg propisa.

– Zemlja poput Crne Gore svakako ne bi mogla da izdrži hiperprodukciju državljana, ali, svakako, valjalo bi stoga Krivični zakonik dopuniti. Dakle, ukoliko državljanin Crne Gore učestvuje u izbornom procesu (aktivno ili pasivno) u drugoj državi snosiće ozbiljne krivično pravne posledice. Valja razmisliti i o brisanju odredaba koje se tiču sticanja počasnog i ekonomskog državljanstva, kao i reviziju postojećih pozitivno riješenih rješenja u ovoj pravnoj stvari – ocijenio je Begović.

M.V.

---

Političke izjave ne obavezuju
Kako napominje doktor prava Dejan Mirović, dinamika rješavanja važnog pitanja sticanja državljanstva pokazaće je li premijer dao političke izjave koje ne obavezuju ili se radi o izlaženju u susret pravednim zahtjevima ljudi koji decenijama žive u Crnoj Gori.

– Bojim se da je moguće da se radi o prvoj varijanti, jer Vlada još nije donijela budžet, odlaže se, po svemu sudeći, popis i nije prečišćen birački spisak. Ljudi poput specijalnog tužioca Milivoja Katnića ne samo da nisu smijenjeni, već svakodnevno drže moralne i istorijske lekcije i miješaju se u politički proces. Zato moram priznati da nisam optimista – ukazuje Mirović.