Vlada Crne Gore organizovala je juče prvu u nizu debata o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom tužilaštvu, koju je obilježila žustra rasrpava. Nakon što je potpredsjednik Vlade Dritan Abazović u uvodnom dijelu kazao da izmjene i dopune zakona nisu usmjerene ni protiv koga personalno, već da je Crnoj Gori potrebna veća vladavina prava i da nijedan pojedinac ne može biti iznad države i njenih nacionalnih interesa, v.d. vrhovnog državnog tužioca Ivica Stanković je ocijenio da su predložena rješenja ad hominem usmjerena prema glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću.

Abazović je naglasio da predložena rješenja nisu uperena ni protiv koga i da svako ko budućnost Crne Gore i njenih integracionih pocesa veže za sebe pravi veliku grešku.

– Ključ predloženog zakona je borba protiv organizovanog kriminala i korupcije na visokom nivou jer se Crna Gora bez ovih promjena ne može dalje razvijati. Predloženi nacrt nije velik, mijenja se svega desetak članova. Mi do sada nismo imali funkcionalni Tužilački savjet (TS) i Venecijanska komisija (VK) nije imala ništa protiv njegove rekompozicije. Do sada smo imali ekstreman politički uticaj na kompletnu sudsku vlast i na tužilaštvo i mislim da će tome doći kraj ovakvim rješenjem. Novom kompozicijom Tužilačkog savjeta, snažnim monitoringom, većom disciplinom i praksom da se nagradi rad i kazni nerad, za svega godinu dana možemo imati značajne rezultate po tom pitanju – kazao je Abazović.

Istakao je i da je ova rasprava početak procesa koji treba da pomogne Crnoj Gori u integracionim procesima, i najavio još jedan okrugli sto krajem sedmice, tačnije u petak, uz poruku da će o istom pitanju otvoriti debatu i sa opozicijom. On je podsjetio da se odustalo od zakona o Specijalnom tužilaštvu i da je to najveći iskorak koji je usaglašen sa parlamentarnom većinom.

V.d. VDT-a Ivica Stanković je naveo da se u postupku izmjena zakona nastavilo kontinuirano ignorisanje tužilačke organizacije, da su poziv za debatu dobili kasno i da predložena rješenja za njih nisu prihvatljiva.

– Ta rješenja su neprihvatljiva jer su kreirana pod političkim uticajem i ukoliko kao takva budu usvojena to će značiti stradanje prava, vladavine prava i pravne države. Konkretno, u članu 7, koji govori o prestanku funkcije rukovodioca tužilaštva ispunjenjem uslova za sticanje prava na penziju, rješenje nije isto u odnosu na druge državne tužioce. Znači da se radi o diskriminatornom odnosu prema rukovodiocima i mogu slobodno reći da je uperen protiv glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića. Ovdje se stečeno pravo pretvara u obavezu i diskriminacija je prema rukovodiocima državnih tužilaštava – kazao je Stanković.

On tvrdi da je član koji definiše izbor vršioca dužnosti VDT-a direktno suprotan Ustavu jer je predviđeno da v.d. može biti lice koje uopšte nije državni tužilac. Stanković diskriminatornim smatra i rješenje da u Tužilačkom savjetu ne mogu biti bivši tužioci. U dijelu disciplinskog postupka smatra da bi trebalo precizirati šta je to „znatna šteta ugledu državnog tužilaštva“, kako bi se spriječile eventualne zloupotrebe.

Abazović je kazao da ne može da prihvati da neko kaže da će predloženim rješenjem da strada pravo, navodeći da živimo u pravnim ruševinama.

– Zakon nema ništa protiv Katnića. Ako on ili neko misli da je iznad prava i institucija, dozvolite da neko ne misli isto. Takođe, ako neko može da bude izabran za VDT-a u punom mandatu, a nije iz tužilačke organizacije, valjda može da bude i v.d. A opet, i to može da se koriguje. Što se tiče političkog uticaja, da ga nije bilo dosad, ne bismo došli u situaciju da danas mijenjamo zakon i vodimo raspravu o tome – rekao je Abazović.

Stanković je naveo da je rješenjem derogiran Zakon o penzijsko-invalidskom osiguranju (PIO) i da treba formulisati koja je to godina kad neko ide u penziju.

Predstavnik NVO Građanske alijanse Zoran Vujičić je pitao ko je autor nacrta i da li je u tom obliku poslat EK. On je ocijenio da redosled koraka nije ispoštovan, da je prvo trebalo otvoriti javnu raspravu, pa uputiti usaglašen predlog EK.

– Suština predloženih izmjena je da se za VDT-a postavi neko po želji aktuelne političke većine. Mi moramo razmišljati o održivom rješenju i da ćemo možda sjutra imati neku novu većinu kojoj ovo rješenje neće odgovarati. Suština treba da bude da se politički uticaj svede na najmanju moguću mjeru – kazao je Vujičić.

Abazović je odgovorio da je autor nacrta Vlada, tačnije kabinet potpredsjednika, i da ka EK nisu mogli otići sa praznim papirom, već sa početnim smjernicama za koje ima prostora za izmjenu.

– Ne možemo razmišljati tako da sad neko rješenje odgovara jednoj političkoj većini, jer sjutra će neko možda osvojiti 50 mandata, pa će sam izabrati VDT-a, ili možda 70, pa će promijeniti Ustav, tako da to nije dobra polazna tačka. Mandat prestaje zbog novog zakonskog akta, a ne zbog nove većine – naglasio je Abazović.

S.R.

---

Definisati pojam „ugledni pravnik”
Zastupnik Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava Valentina Pavličić je kazala da trenutno imamo institucije za koje se ne može reći da su snažne, te da „može da se mjenja i reformiše šta god“, ali da će sve biti uzalud ako nemamo jake institucije. Ocijenila je da je svuda v.d. stanje vanredno, a samo u Crnoj Gori redovno, i naglasila da v.d. VDT-a mora da bude iz te institucije.

– Najbolje bi bilo da institucije i partije otvore dijalog da se izabere v.d. sa punim mandatom – smatra Pavličić, uz napomenu da put u Evropu ne vodi preko Strazbura, Brisela i Luksemburga, nego preko institucija.

I Boris Marić iz Centra za građanske slobode je saglasan da je rješenje da bivši tužioci ne mogu biti članovi Tužilačkog savjeta diskriminatorno i da treba definisati pojam „ugledni pravnik“ i na koji način se dolazi do te pozicije.

– Ulazimo u prostor gdje izjednačavamo sudsku vlast i tužilaštvo, koje je samostalan organ, ali nije nezavisan – ukazao je Marić.

Predsjednik Upravnog odbora Instituta Alternativa Stevo Muk smatra da nacrt nudi rješenje koje je dobar put da unaprijedimo kriterijume za izbor članova Tužilačkog savjeta, uklonimo konflikt interesa i otvorimo vrata reformama u tužilaštvu.

– Postoji pregršt razloga da dobijemo novog glavnog specijalnog tužioca, jer aktuelni neće da odgovori nijednoj instituciji. Neće da razgovara ni sa parlamentom ni sa civilnim sektorom, a Tužilački savjet ga ništa ne pita. Ovdje govorimo o tome da se neko možda oteo sistemu– rekao je Muk i dodao da bi bilo u redu da se po pitanju nacrta zatraži mišljenje građana, odnosno organizuje referendum.

Direktor CEDEM-a Milena Bešić smatra da za v.d. VDT-a ne treba da važe isti uslovi kao za VDT, kao i da bi v.d. trebalo da bude prelazno rješenje i neko ko poznaje instituciju u smislu operativnog djelovanja.

– Smatram da VDT ne bi trebalo da bude predsjedavajući Tužilačkog savjeta, jer taj savjet treba da vrši nadzor rada VDT-a – rekla je Bešić.

Advokat Mitar Šušić je ocijenio da se predloženim izmjenama uspostavlja mehanizam ravnoteže i kontrole.

Predstavnica Evropske asocijacije za pravo i finansije Alida Bojadžić istakla je da v.d. VDT-a treba izabrati u što kraćem roku, a ne da to stanje traje neodređeni period. Predložila je da se sačini eksterno tijelo od određenog broja uglednih pravnika i tužilaca koje će dodatno ispitivati odluke o utvrđivanju disciplinske odgovornosti tužilaca.







”Naredna rasprava u petak, 23. aprila