Potpredsjednik Vlade
Dritan Abazović juče se povodom najavljenih izmjena tužilačkog zakona sastao sa predstavnicima opozicionih partija, kojima je obećao da će konačni Nacrt izmjena i dopuna Zakona o državnom tužilaštvu, nakon javne rasprave, uputiti Venecijanskoj komisiji (VK). Sastanku je u ime Demokratske partije socijalista (DPS) prisustvovao bivši ministar pravde
Zoran Pažin, kao i
Bojan Zeković i
Ivan Vujović (Socijaldemokratska partija), poslanik Socijaldemokrata (SD)
Boris Mugoša, lider Albanske liste
Genci Nimanbegu, lider Albanske koalicije „Jednoglasno”
Fatmir Đeka, Jovo Rabrenović (Liberalna partija) i
Zijad Halilović (Bošnjačka stranka).
Za potpredsjednika SDP-a
Bojana Zekovića je predloženi nacrt zakona neprihvatljiv jer, kako je ocijenio, predstavlja obračun sa stavovima Venecijanske komisije (VK), a za račun DF-a, i „snažno normativno nazadovanje“ u odnosu na sadašnje rješenje.
– Smatram da će mišljenje VK na ovakav tekst zakona biti negativno, kao što je bilo i na predloge tužilačkih zakona u martu. Nedopustivo je da imamo dezavuisanje ustavne norme o dvije trećine kroz uvođenje mogućnosti da za vrhovnog državnog tužioca u v.d. statusu bude izabrano lice van tužilačke organizacije, a istovremeno mijenjamo strukturu Tužilačkog savjeta povećanjem broja članova koji nijesu tužioci, koji se biraju prostom većinom koju ima aktuelna vlast i prekid mandata svim trenutnim članovima tog savjeta –naveo je Zeković.
Govoreći o predloženom mijenjanju strukture Tužilačkog savjeta, on je istakao da bi povećanje broja članova koji nijesu tužioci moglo dovesti do politizacije, jer bi se oni birali prostom većinom.
– Za sedam mjeseci od formiranja nove većine nije ni počeo razgovor o mogućnosti da se, u skladu sa Ustavom, dobije dvotrećinska, odnosno tropetinska većina za novog VDT-a– kazao je Zeković.
Poslanik SD
Boris Mugoša rekao je nakon sastanka da je diskusija sa Abazovićem bila konstruktivna, ali da i dalje ne mogu da dobiju odgovor ko je autor nacrta, te da sama činjenica da se kriju imena ljudi koji su pisali nacrt ukazuje na određene nedostatke.
– Sugestije opozicije su išle u dva pravca: prvo, u proceduralnom smislu i dalje se ne zna ko je autor izmjena i dopuna, a druga stvar je dio koji se tiče suštinskog teksta zakona, gdje je kroz zakonske norme stvoren prostor za klasičnu politizaciju tužilačke organizacije. Takođe, mislim i da nije dobro da se koristi klasična zamjena teza da je svako ko je protiv ovakvog nacrta protiv borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije. Nije. Želja svih nas je da se normativno i suštinski unaprijedi rad Državnog tužilaštva – ocijenio je Mugoša.
On je dodao da je dobro što su čuli da će nacrt ponovo biti poslat VK, ali je istakao da preporuke VK ne treba gledati kroz procente, već treba obratiti pažnju na suštinu.
– Veoma je važno da zajedno radimo na ovom procesu i da ne derogiramo ustavnu normu da se VDT bira glasovima dvije trećine poslanika, jer ako ovo rješenje bude usvojeno, onda se svakih osam mjeseci može prostom većinom doći do vršioca dužnosti VDT-a, a to je klasično derogiranje ustavne norme od dvije trećine, koja je trebalo da na određeni način zaštiti, u suštinskom smislu, samostalnost tog tužilačkog organa – kazao je Mugoša.
Genci Nimanbegu je nakon sastanka saopštio da je Albanska lista spremna da vodi dijalog o utvrđivanju predloga koji su u interesu države i građana, a ne neke političke orijentacije.
– Za mene trenutna rješenja predviđena nacrtom nisu prihvatljiva. Sumnjam da će i ova rješenja ostati do kraja, jer se mijenjaju iz dana u dan – naveo je Nimanbegu.
S.R.
âIzbor tužilaca bio bi pod direktnim uticajem vlastiDržavno tužilaštvo bi, u slučaju da predložene zakonske izmjene budu prihvaćene, izgubilo ustavni položaj samostalnog državnog organa, a izbor državnih tužilaca i rukovodilaca državnih tužilaštava, disciplinski postupak i razrješenje bili bi pod direktnim uticajem vladajuće većine, navodi se u reagovanju Tužilačkog savjeta, Proširene sjednice Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT) i Udruženja državnih tužilaca Crne Gore na Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom tužilaštvu.
– To bi, u krajnjem, dovelo do ugrožavanja nezavisnosti državnih tužilaca u vršenju tužilačke funkcije i bojazni od političkog uticaja u postupku preduzimanja krivičnog gonjenja učinilaca krivičnih djela – piše u saopštenju.
Ističu i da se predloženim nacrtom zakona daju ovlašćenja ministru pravde da utiče na organizaciju Državnog tužilaštva i vršenje tužilačke funkcije, što je, kako su naveli, izvan Ustavom i zakonom utvrđenih mehanizama eksternog nadzora i kontrole, koji su predviđeni samo za oblast tužilačke uprave. Oni su zatražili da se proces izmjene važećeg Zakona o Državnom tužilaštvu vrati u redovnu proceduru i u institucije sistema kroz sprovođenje svih pravila postupka i uz poštovanje Ustava Crne Gore, zakona, mišljenja Venecijanske komisije i stavova relevantnih tijela Savjeta Evrope.
)){kind=small}
