Crnogorski predsjednik Filip Vujanović, zbog spora u vezi sa razgraničenjem sa Bosnom i Hercegovinom vezano za područje Sutorine, odložio je potpisivanje ukaza o imenovanju Milana Lakića za ambasadora Crne Gore u toj zemlji. Kako je saopšteno, Vujanović je takvu odluku donio nakon razgovora sa premijerom Milom Đukanovićem i predsjednikom Skupštine Rankom Krivokapićem. Vujanović je o ovoj svojoj odluci obavijestio predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Mladena Ivanića.
Kako je saopšteno iz Vujanovićevog kabineta, prije donošenja odluke o odlaganju potpisa ambasadorskog ukaza, Vujanović je telefonirao predsjedavajućeg BiH Mladena Ivanića koji mu je predložio da razgovara sa članom predsjedništva BiH Bakirom Izetbegovićem.
– U telefonskom razgovoru sa Bakirom Izetbegovićem, predsjednik Crne Gore je saznao da on sada nije spreman da pozitivnim stavom doprinese okončanju procedure potpisivanja Ugovora o državnoj granici između Crne Gore i BiH. Istovremeno da će on biti za to da se ovaj ugovor ponovo razmotri jer to smatra svojom obavezom preispitivanja argumentacije koju je jedan broj javnih ličnosti saopštio, a on, na sastanku sa njihovim predstavnicima, primio na znanje –kaže se u saopštenju.
Vujanović je, u ime Crne Gore, saopštio stav o definitivnosti državne granice sa BiH čija je granična linija, kako je pojasnio, samo demarkirana navedenim ugovorom.
– Priprema ugovora počela je u oktobru 2008. godine, a u svim detaljima je usaglašen u maju 2014. Ugovor su parafirali predstavnici Crne Gore i tri predstavnika, tri konstitutivna naroda u BiH – navodi se u saopštenju.
Podsjeća se da je Vlada Crne Gore dala saglasnost na ovaj ugovor 12. juna 2014, a Vijeće ministara BiH 6. novembra iste godine. U novembru 2014. godine ugovor je dostavljen na saglasnost Predsjedništva BiH, koja podrazumijeva jednoglasnost sva tri člana Predsjedništva BiH.
– Dakle, za Crnu Goru ovo je definitivno završeno pitanje. U okviru njenih organa Crna Gora ga više neće otvarati – poručio je Vujanović.
U saopštenju se ističe da je Vujanović ubijeđen da ugovor između dvije prijateljske države treba i definitivno zaključiti.
– To bi bilo u duhu otvorenih, bliskih i prijateljskih odnosa, na koje su građani obje države veoma ponosni – zaključuje se u saopštenju.
Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH prekjuče je zadužio Ustavnopravnu komisiju da do 27. februara održi javnu raspravu o Sutorini. Kako je najavljeno, nakon toga će zastupnici zauzeti konačan stav o predlogu rezolucije o Sutorini.
Poslanik Socijaldemokratske partije u pedstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Denis Bećirović podnio je ranije predlog rezolucije o Sutorini. Traži da to tijelo ocijeni neprihvatljivim, neutemeljenim i štetnim predlog ugovora o državnoj granici između BiH i Crne Gore.
Povodom dešavanja vezanih za Sutorinu i pomenute rezolucije, šef diplomatije Igor Lukšić poručio je da je za Crnu Goru to pitanje završeno.
– Pravo svake zemlje je kako će definisati procedure i sporazume. Što se nas tiče pitanje granice je završeno. Eksperti su završili taj posao, spremno je da se sve okonča i ne vidimo potrebu da se bilo šta preispituje. Odugovlačenje nije u interesu dvije države. Moj apel je da se to okonča što prije – kazao je Lukšić novinarima u Podgorici.
Dodao je da nije ni u BiH ova inicijativa prihvaćena konsenzusom i zaključio da bi pokretanje ovog pitanja moglo značiti otvaranje Pandorine kutije različitih teritorijalnih pretenzija u čitavom regionu.V.R.
Granice nesporne
U saopštenju iz kabineta Filipa Vujanovića ističe se da je pitanje granice utvrđeno aktima obje države o međusobnom priznanju u postojećim granicama.
– Bivša SRJ je priznala nezavisnu BiH, a BiH je priznala nezavisnu Crnu Goru. I jedno i drugo priznanje je u postojećim granicama utvrđenih arbitražnim stavom Badinterove komisije koja je za osnovu granica nezavisnih država bivše Jugoslavije utvrdila granice bivših republika bivše Jugoslavije – kaže se u saopštenju.
Podsjeća se da ni u okviru bivše Jugoslavije, ni u samostalnoj BiH i Crnoj Gori niko nikada od republičkih ili državnih organa nezavisnih država nije osporio teritoriju dvije zemlje.
– Naprotiv, u aktivnostima pripremanja ugovora o državnoj granici, zvaničnici Crne Gore i BiH su mnogo puta iskazali očekivanje da će to biti prvo sporazumno demarkiranje granica država bivše Jugoslavije i snažna poruka međunarodnoj zajednici da su te države spremne da se dogovore o osjetljivim pitanjima – kaže se u saopštenju.