Ministarstvo održivog razvoja i turizma ponovo je pred izbore pokrenulo projekat „Hiljadu plus stanova“, čime nastavlja praksu iz 2012. godine kada su na taj način obezbjeđivali glasove za Demokratsku partiju socijalista. To je nakon jučerašnje sjednice Radne grupe parlamentarnog dijaloga saopštio predstavnik Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vuk Maraš. Članovi radne grupe saslušali su ministra održivog razvoja i turizma Branimira Gvozdenovića i predsjednika borda direktora Investiciono-razvojnog fonda Zorana Vukčevića.
– Građanima su 2012. godine u jeku kampanje obećavani stanovi. Podsjećam da je početak prijavljivanja za projekat 2012. godine bio četiri dana nakon parlamentarnih izbora. Očigledno je to rađeno uz jasnu poruku svim građanima da ako DPS ne dobije na izborima od stanova neće biti ništa. Po identičnoj matrici, danas ponovo imamo situaciju da se najavljuje projekat „Hiljadu plus stanova“. Ponovo će promocija tog projekta biti u predizbornom periodu i ako budu pratili analogiju iz prethodne situacije vjerovatno će opet početak prijavljivanja biti zakazan nekoliko dana poslije izbora da bi osigurali što više glasova – naglasio je Maraš.
Tvrdi da je nesporno da se Gvozdenovićev resor već „upregao“ u predizbornu kampanju i da čine sve kako bi DPS-u obezbijedili glasove za predstojeće parlamentarne izbore.
– U prethodnom projektu „Hiljadu plus stanova“ velikom broju građana je obećavano da će moći da riješi stambeno pitanje. Ogroman broj siromašnih građana to nije mogao da učini i sve je na kraju ispala jedna velika „šarena laža“ za sve one sa skromnim mjesečnim primanjima. Sada smo od Gvozdenovića čuli da će se smanjiti kriterijumi, ali se plašim da će siromašni građani opet ostati bez stanova, s tim što će prethodno glasati za partiju na vlasti kao i 2012. godine – istakao je Maraš.
Dodao je da je Investiciono-razvojni fond veliki finansijski sistem koji godišnje plasira preko 100 miliona eura kroz razne kreditne linije.
– Bitno je da u kontinuitetu imamo sve inforamacije o njihovom radu i da se prevenira eventualna zloupotreba te institucije za potrebe uticaja na izborni rezultat. U prethodnom periodu bilo je mnogo sumnji u zloupotrebe u toj instituciji. Tokom 2012. godine, koja je takođe bila izborna, uoči turneje tadašnjeg ministra poljoprivrede Tarzana Miloševića po sjeveru, nakon obećanja koje je dao stočarima da će se povećati sredstva za stočnu hranu, IRF je ekspresno sa milion i po eura djelovao i obezbijedio da se ostvari to predizborno obećanje tokom kampanje. I danas smo čuli obrazloženje da su bile elementarne nepogode pa se zbog toga moralo hitno djelovati. Stoka podjednako jede i kad su elementarne nepogode i kad je lijepo vrijeme – zaključio je Maraš, dodajući da su i tajkunske firme funkcionera DPS-a preko IRF-a dobijale kredite.
Gvozdenović je kazao da smatra da je članove radne grupe uspio da uvjeri da projekat „Hiljadu plus stanova“ nema veze sa izborima.
– Svako ko prati taj projekat vidi visoku transparentnost koja je definisana. Banka Savjeta Evrope koja je kreditor tog posla vrši monitoring čitavog procesa. Više od dvije godine traju procedure i u novembru prošle godine Upravni odbor je dao saglasnost na realizaciju koncepta i kriterijume koji su definisani. Svaki građanin koji dobije vaučer odlučuje kod kojeg investitora i banke će realizovati projekat. I prethodni projekat „Hiljadu plus stanova“ bio je u izbornoj godini i ne sjećam se da je neko to povezao. Bilo je na sjednici radne grupe pitanja u tom pravcu i, kako sam razumio, nema ambicija da se taj projekat zaustavi već da bude maksimalno ubrzan – kazao je on.
Kopredsjedavajući radnoj grupi Milutin Simović naveo je da je tokom sjednice postavljena dilema da li je dobro da Investiciono-razvojni fond ima na raspolaganju koji milion eura više da bi se obezbijedila realizacija većeg broja projekata.
– Smatram da je to dobra a ne loša vijest. Postavlja se pitanje da li je dobro što će se u izbornoj godini realizovati projekat „Hiljadu plus stanova“. Mislim da je i to dobra vijest. Svakako, svi projekti se moraju realizovati u skladu sa pravnim sistemom. To je dominantna obaveza i odrednica državnih institucija – istakao je on.
Predstavnik Građanskog pokreta URA Neđeljko Rudović kazao je da su Gvozdenović i Vukčević ključni akteri afere „Snimak“ iz 2012. godine i da su na partijskoj sjednici raportirali kako namjeravaju da obezbijede glasove obećavajući kredite, zapošljavanja i isplate iz Fonda rada članovima ili glasačima DPS-a.
– Ni jedan ni drugi nijesu se ogradili od te politike i nijesu ponudili nikakva uvjeravanja da se ta praksa neće ponoviti. Sprovođenje fer izbora sa ovakvim funkcionerima u državnoj upravi apsolutno je nemoguće – poručio je on.
Predstavnik Demokrata Neven Gošović je ukazao da djelatnost Ministarstva održivog razvoja i turizma i IRF-a može biti predmet zloupotreba u izbornom procesu, što je i bio slučaj.
– Mora se obezbijediti puna kontrola rada tih institucija – podvukao je on.
Radna grupa će u ponedjeljak nastaviti saslušanja čelnika institucija na temu sprečavanja zloupotreba državnih resursa u partijske svrhe.
V.R.
Vukčević tvrdi da radi transparentno
Predsjednik borda direktora Investiciono-razvojnog fonda Zoran Vukčević kazao je da je pred članovima radne grupe odgovarao na sva pitanja koja se tiču rada te institucije.
– Investiciono-razvojni fond nije državni organ, niti je budžetska institucija. Obezbjeđujemo sredstva za rad na međunarodnom tržištu i plasiramo ih crnogorskim preduzećima i preduzetnicima. Centralna banka kontroliše rad IRF-a. I Državna revizorska institucija je po zakonu obavezna da kontroliše rad IRF-a, a dostavljamo i godišnje izvještaje Vladi i Skupštini – pojasnio je on i dodao da posebnu pažnju posvećuju transparentnosti.
Omanuo za dvije godine
Ministarstvo održivog razvoja i turizma saopštilo je da je neistinita izjava Vuka Maraša da je realizacija projekta „Hiljadu plus stanova’’ ponovo pokrenuta sa ciljem uticaja na izbore.
-Maraš je zanemario činjenicu da je javni poziv za građane u okviru ranijeg projekta objavljen 18. oktobra 2010. godine, a da su parlamentarni izbori održani 14. oktobra 2012. godine. Dakle, Maraš je usled neinformisanosti, ili nečeg drugog, omašio za skoro dvije godine - navedeno je u reagovanju.