NATO planira da vojnu bazu, osim u Albaniji, gradi i u Crnoj Gori, konkretno u Tivtu, prenio je juče albanski portal „Nekomb” pozivajući se na neimenovane diplomatske izvore. Taj portal tvrdi da je takav plan predložio Pentagon, te da bi baza u Albaniji trebalo da služi za potrebe vazduhoplovnih snaga, a baza u Crnoj Gori za potrebe mornarice.
–Eksperti iz Pentagona su identifikovali dvije baze iz ere Hladnog rata kao odgovarajuće za novu strategiju. Jedna je u mjestu Kučova, a druga u Tivtu, u Crnoj Gori. Politički cilj izgradnje dvije nove baze, posebno u mjestu Kučova, jeste da Amerikanci imaju nezavisnost u slučaju operacija u regionu Mediterana, ali i na Bliskom istoku – prenio je albanski portal „Nekomb”.
Iz Vlade Crne Gore juče nijesu odgovorili na zahtjev „Dana” da prokomentarišu navode albanskih medija o gradnji baze u Tivtu.
Albanski premijer Edi Rama nedavno je izjavio da NATO planira da u Albaniji izgradi vazduhoplovnu bazu za Zapadni Balkan. On je naveo da je Sjevernoatlantski savjet odobrio odluku da se u Albaniji izgradi prva vazduhoplovna baza na Zapadnom Balkanu.
– NATO će investirati više od 50 miliona eura samo za prvu fazu projekta modernizacije vazduhoplovne baze u Kučovu –kazao je Rama.
On je dodao da su u toku direktni razgovori sa SAD, koje je nazvao „strateškim partnerom” Albanije, kako bi se dodatno modernizovali albanski vazduhoplovni kapaciteti.
U novembru prošle godine, generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je da ta alijansa neće imati baze u Crnoj Gori, osim ako ih zvanična Podgorica ne pozove.
– U Crnoj Gori neće biti aktivnosti NATO-a bez konsenzusa crnogorske vlade. NATO je samo tamo gdje mu ta zemlja da dobrodošlicu. Nema planova za NATO bazu dok nas ne pozovu – istakao je Stoltenberg.
Tada je i crnogorski ministar odbrane Predrag Bošković rekao da niko od Crne Gore nije tražio NATO bazu, niti je Crna Gora to tražila.
Spekulacije da će NATO graditi vojnu bazu u Crnoj Gori traju već duže vremena, a od prvobitnih negiranja da takvi planovi postoje došlo se u fazu kada zvaničnici te vojne alijanse i crnogorske vlade šalju poruke javnosti da nema izgradnje baza bez dogovora sa zvaničnom Podgoricom.
Crnogorsko ministarstvo odbrane saopštilo je ranije da će na planini Sinjajevini sagraditi poligon za gađanje i uništavanje viška naoružanja, što je u javnosti tumačeno kao namjera za izgradnju jedne vrstu NATO baze. Međutim, iz Vlade Crne Gore su tvrdili da neće biti NATO baze na Sinjajevini.
Proteklih godina organizovano je nekoliko protesta ispred Luke Bar, čim je iskazano protivljenje instaliranju NATO baza i radara u Crnoj Gori. Dugo se spekulisalo da će doći do instaliranja NATO radara na Vrsuti, ali je i to negirano i bar zasad od toga neće biti ništa.
Crna Gora je u junu prošle godine postala članica NATO-a, na ceremoniji u Vašingtonu, kojoj su prisustvovali generalni sekretar te vojne alijanse Jens Stoltenberg i crnogorski premijer i ministar inostranih poslova Duško Marković i Srđan Darmanović. Osnivačkim aktom NATO-a, koji je prihvatila Crna Gora, sve se strane obavezuju da sve međunarodne sporove u koje bi mogle da budu uključene rješavaju mirnim sredstvima. U ugovoru piše i da oružani napad na jednu ili više članica NATO-a predstavlja napad na sve njih.
M.V.
Članstvo mimo volje većine
Zvanični odnosi Crne Gore i NATO-a počeli su krajem 2006.godine, pozivom Crnoj Gori da pristupi programu NATO-a Partnerstvo za mir. Iako su sve ankete pokazivale da većina crnogorskih građana nije za te integracije, vlast na to nije obraćala pažnju, a konačna odluka o pridruživanju donijeta je bez referenduma Poziv da se pridruži NATO-u Crnoj Gori je upućen u decembru 2015. godine.