Nadam se i vjerujem da Hrvatska neće blokirati Crnu Goru na putu njenog članstva u Evropskoj uniji, kazao je u intervjuu za „Dan” bivši ministar spoljnih poslova Crne Gore Branko Lukovac. Kada je riječ o Prevlaci, on je podsjetio da su dvije susjedne države postigle sporazum koji, iako privremen, funkcioniše sa uspjehom već 16 godina, uz pozitivne ocjene obje strane.
– Osim toga, dogovor je vlada dviju država da, ako ne postignu definitivan dogovor o razgraničenju na području Prevlake, na kopnu i moru, bilateralnim putem to zajednički povjere Međunarodnom sudu pravde u Hagu – rekao je Lukovac.
●Kako vidite šanse Crne Gore da postane dio Evropske unije do 2025.godine, imajući u vidu da su taj cilj postavili i visoki zvaničnici EU?
– Ukoliko Crna Gora u narednih pet godina uspije da sprovede neophodne i zahtjevne reforme i ispuni postavljene standarde, ne samo normativno, već i u funkcionisanju društva i sistema, te zatvori sva poglavlja, onda su realne šanse da do 2025.godine postane nova članica Evropske unije. Ipak, premda je odluka o članstvu u EU politička odluka, na koju utiču mnoge okolnosti vezane za odnose unutar EU, kao i sa njenim strateškim partnerima, prioritete koje će imati u narednom periodu – poput borbe protiv terorizma, rješavanja izbjegličke i migrantske krize, jačanja i djelovanja konzervativnih snaga – na Crnoj Gori je da ispuni svoj dio obaveza na kvalitetan način i u roku, kako to ne bi bila smetnja donošenju pozitivne odluke od strane svih članica.
Ako tom zadatku budemo potpuno posvećeni i ako na tom putu ostvarimo visok stepen angažmana i podrške glavnih političkih snaga društva, velike su šanse da taj zadatak bude i ostvaren.
●Aktuelna su dva otvorena pitanja u odnosima sa Hrvatskom – Prevlaka i brod „Jadran”. Kako vidite razrješenje tih pitanja i može li Zagreb blokirati Crnu Goru na putu ka EU?
– Nadam se i vjerujem da Hrvatska neće blokirati Crnu Goru na putu njenog članstva u Evropskoj uniji. Kada je riječ o Prevlaci, dvije susjedne države su postigle sporazum koji, iako privremen, funkcioniše sa uspjehom već 16 godina, uz pozitivne ocjene obje strane. Osim toga, dogovor je vlada dviju država da, ako ne postignu definitivan dogovor o razgraničenju na području Prevlake, na kopnu i moru, bilateralnim putem to zajednički povjere Međunarodnom sudu pravde u Hagu. Mislim isto što i raniji predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić – da, s obzirom na kvalitetan privremeni sporazum, nema potrebe za žurbom i nervozom u traženju konačnog, trajnog rješenja. Kao i drugdje, dobro privremeno rješenje često najduže traje.
Kada je riječ o brodu „Jadran”, s obzirom na njegovu istoriju i odugovlačenje sa rješavanjem svih pitanja sukcesije nakon raspada zajedničke države, mislim da ni Crna Gora ni Hrvatska ne treba da se ponašaju tako kao da imaju sva prava da brod „Jadran” bude njihov. I to samo na osnovu okolnosti da se, zbog remonta, nalazio u Tivtu u momentu raspada SFRJ, ili zato što mu je u zajedničkoj državi matična luka bila Lora u Splitu. Obje države treba da se zalažu za dovršetak procesa sukcesija vojne imovine bivše SFRJ, čiji dio je i brod „Jadran”. Do tada bi ovaj brod, koji će do konačnog rješenja tog dijela sukcesije biti u Crnoj Gori, trebalo da služi za obuku pripadnika mornarice i Crne Gore i Hrvatske, Slovenije i drugih država nastalih iz ranije SFRJ ukoliko imaju takve potrebe.
●Postoje brojna tumačenja da li je Crna Gora dužna da uvodi sankcije onim državama kojima sankcije prethodno uvede EU. Postoji li formalna obaveza usklađivanja sa evropskom politikom u tom dijelu?
– Kako Crna Gora još nije članica Evropske unije, ona nema formalnu obavezu da sprovodi svaku njenu odluku, posebno onda kada bi time naškodila svojim odnosima sa nekim strateškim partnerima. O svojim strateškim i dugoročnim interesima vode računa i članice Evropske unije, pa se ne priključuju svakoj odluci, kao što je to bilo u slučaju otkazivanja gostoprimstva ruskim diplomatama. Ipak, državni organi Crne Gore se pridružuju takvim odlukama ne bi li time stekli veću naklonost i ubrzali proces pridruživanja EU.
Lično ne vjerujem u učinkovitost politike sankcija. Imao sam prilike da ih pratim u slučaju ranijeg režima aparthejda u Južnoj Africi, pa i drugdje, i zato smatram da je najvažnije da gradimo i njegujemo strateška partnerstva i dugoročne odnose sa najvažnijim međunarodnim činiocima.
●Kako vidite srpsko-crnogorske odnose danas, u svjetlu sve češćih optužbi iz Beograda da je status Srba u Crnoj Gori veoma loš?
– Dobri, razvijeni, uzajamno korisni, ravnopravni dobrosusjedski odnosi sa Srbijom moraju uvijek biti prioritet spoljne politike Crne Gore i oni se, nakon rješavanja državnog pitanja maja 2006.godine, sve više i sa uspjehom razvijaju. Ipak, prisutne su i aktivne neke snage na obje strane kojima to ne odgovara i koje se ne mire sa nezavisnom i suverenom, građanskom Crnom Gorom. Srećom, mnogo više je onih koji shvataju i prihvataju realnost i ravnopravnost dvije po mnogo čemu veoma bliske države i koje doprinose njihovom skladnom razvoju.M.VEŠOVIĆ

Trampove izjave predmet za Senat

●Kako vidite ponašanje američkog predsjednika Trampa kada je u pitanju Crna Gora?
– Ono je predmet američkog kongresa, senata i drugih američkih državnih institucija. Ne mislim da neke izjave izrečene u vezi sa NATO-om, u kojima je uzgred nespretno i neprimjereno pomenuta Crna Gora, mogu nepovoljno uticati na odnose Crne Gore i SAD. Oni se dobro razvijaju i na bilateralnom i na multilateralnom planu.