Od 2015. do 2019. godine Crna Gora nije ostvarila napredak u 23 poglavlja u pregovorima sa EU, malo napretka bilo je u devet poglavlja, nazadovanje je konstatovano u vezi sa jednim poglavljem, a dobrog napretka nije bilo ni za jedno poglavlje, objavio je Institut Evropska inicijativa za stabilnost (ESI), pozivajući se na podatke Evropske komisije (EK).
U dokumentu „Kredibilitet i EU poltika na Balkanu“ od 15. januara ove godine ESI konstatuje da je teško vjerovati da će bilo ko sa Zapadnog Balakan postati dio EU do 2030. godine.
Kako su naveli iz ESI, proces proširenja EU na Balkana bio je u krizi čak i prije nego što je 2019. izostao dogovor lidera država članica EU o otvaranju pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.
– Osim ako se ne promijene metodologija i tempo, nijedna država sa zapadnog Balkana vjerovatno neće postati članica EU do 2030. godine. Da bi se razumjelo zašto je u to teško vjerovati, pogledajte šta se dogodilo u Crnoj Gori. Ta država je za osam godina pregovora uspjela da zatvori samo tri poglavlja, pri čemu su dva otvoreno i zatvoreno istog dana. Postavlja se pitanje da li je Vlada u Podgorici prestala da radi, te da li je EU odlučila, politički, da jednostavno ne želi zatvoriti nijedno poglavlje – piše u dokumentu ESI.
Kako se dalje navodi, prema procjenama Evropske komisije, u periodu od 2015. do 2019. godine Crna Gora nije ostvarila napredak u 23 poglavlja, malo napretka bilo je u devet poglavlja, a nazadovanje je konstatovano u vezi sa jednim poglavljem.
– U ovom trenutku, Crna Gora najbolju ocjenu – „dobro napreduje“ – nije dobila ni za jedno poglavlje. Usredsređenost na otvaranje poglavlja dovela je u zabludu političku javnost. To nije pokazatelj napretka – naglašeno je u izvještaju ESI.
U tom dokumentu se podsjeća da Crna Gora u 2019.godini nije ni otvorila ili zatvorila nijedno poglavlje.
– Upečatljivo je da je Crna Gora danas približno na istom nivou usklađenosti kao Sjeverna Makedonija u 33 pregovaračka poglavlja. Sjeverna Makedonija nije započela razgovore o pristupanju. Ona nije otvorila ili zatvorila nijedno poglavlje, niti je primila neke referentne vrijednosti – ukazano je u izvještaju ESI.
U tom institutu smatraju da je očigledno da je fokus na otvaranje poglavlja pogrešan.
- To uopšte nije pokazatelj napretka. Građanima nije važno da li im se govori o Crnoj Gori zvanično, na svečanoj predaji neke pregovaračke pozicije, već da li su standardi bezbjednosti hrane, vazduha i vode bolji, te da li trošenje javnog novca treba da ispunjava standarde EU. To je očigledno poenta cjelokupnog procesa pristupanja. Ono što je važno za građane jeste da li se to događa. Ako nije tako, u čemu je poenta – pitaju se autori izvještaja.
M.V.
Malo progresa po pitanju javnih nabavki Prema dokumentu ESI, Savjet EU je 2013. godine izrazio očekivanje da će Crna Gora pokazati dobre rezultate i stvoriti pravičan i transparentan sistem javnih nabavki, koji pruža vrijednost za novac, štiti konkurenciju i ostvaruje jake zaštitne mjere protiv korupcije.
– Ipak, Evropska komisija je u maju 2019. godine zaključila da je nivo pripremljenosti Crne Gore u javnim nabavkama bio „umjeren“. Ovakva ocjena je identična onoj iz 2015. godine – naveli su iz ESI.
)){kind=small}
