Demokratska partija socijalista (DPS) je izbjegla da vrši izmjene i dopune Zakona o registrima prebivališta i boravišta jer im postojeća rješenja u potpunosti odgovaraju kako bi nastavili sa ustaljenom praksom izbornih zloupotreba, ocijenio je poslanik Demokrata Vladimir Čađenović. Kako je istakao, ne samo što nisu prihvaćena sveobuhvatna rješenja Demokrata, već je DPS izbjegao bilo kakve intervencije na postojećem zakonskom tekstu, time pokazujući svoje namjere da sačuva poluge i mehanizme za prekrajanje izborne volje građana.

– Postojanje prebivališta birača u Crnoj Gori dvije godine prije dana održavanja izbora i postojanje prebivališta u opštini najmanje šest mjeseci prije dana održavanja lokalnih izbora jedan je od uslova za ostvarivanje biračkog prava. Zbog toga je uspostavljanje tačnih i ažurnih podataka registra prebivališta bitan uslov za sprovođenje zakonitih izbora i sticanje povjerenja u izborni proces. Ukoliko neko lice ne ostvari pravo na prebivalište, ne može biti upisano u birački spisak, a ukoliko nekom licu MUP na nezakonit način omogući prebivalište u Crnoj Gori, stvaraju se pretpostavke da to lice, uz ostalu dokumentaciju, bude nezakonito upisano u birački spisak.

Zato su zloupotrebe od strane vlasti u izbornim procesima, i kada su u pitanju podaci o prebivalištu građana, moguće i lako ostvarive, jer cjelokupni upravni postupak, inspekcijsku kontrolu i nadzor vrše isključivo MUP i policija. Evidencije prebivališta moraju odgovarati stvarnom mjestu nastanjenja građana, s obzirom da se na prebivalištu temelji niz prava propisanih posebnim propisima – objasnio je Čađenović.

Kako je dodao, postojeći Zakon o registrima prebivalištima i boravištima, donesen 2015. godine, to ne obezbjeđuje.

– Uvidom u birački spisak ne može se utvrditi ko su birači koji godinama, pa i decenijama, žive u inostranstvu a upisani su u birački spisak prema njihovom poslednjem prebivalištu u Crnoj Gori prije odlaska u inostranstvo. Ministarstvo unutrašnjih poslova ne čini ništa da po službenoj dužnosti terenskom provjerom utvrdi podatke o državljanima Crne Gore koji ne žive u mjestu svog prebivališta jer su napustili Crnu Goru i žive i rade u inostranstvu. Postojećim zakonom terenska provjera navedenih podataka nije ni predviđena kao obaveza ministarstva, niti bilo kog drugog državnog organa. Čak se otišlo i u drugu krajnost, pa je članom 12 zakona propisano da crnogorski državljanin koji se iseljava iz Crne Gore da bi se nastanio u drugoj državi sa namjerom da u njoj stalno živi može odjaviti prebivalište. Dakle može, ali ne mora, bez obzira na činjenicu da se iseljava iz Crne Gore da bi se nastanio u drugoj državi sa namjerom da u njoj stalno živi, dakle da u toj državi u suštini ima prebivalište. Ovakva zakonska rješenja ne mogu doprinijeti tačnosti podataka sadržanih u registru prebivališta i boravišta – jasan je Čađenović.

On ističe da je Crnoj Gori neophodan zakon o registrima prebivališta i boravišta čijom primjenom će se podaci u evidencijama prebivališta uskladiti sa stvarnim stanjem nastanjenja crnogorskih državljana.

– Primjenom tih rješenja ministarstvo bi bilo obavezno da po službenoj dužnosti uspostavi registar crnogorskih državljana sa prebivalištem u Crnoj Gori i boravkom u drugoj državi i registar crnogorskih državljana koji su odjavili prebivalište i odselili se u drugu državu. DPS je, čuvajući fantom birače kao jedan od najznačajnijih resusa, odlučio da zadrži postojeća zakonska rješenja – kazao je Čađenović.

S.R.

---

MUP izbjegava terensku provjeru
Po Čađenovićevim riječima, nakon uvođenja registra crnogorskih državljana sa prebivalištem u Crnoj Gori i boravkom u drugoj državi i onima koji su odjavili prebivalište i odselili se u drugu državu, MUP bi po službenoj dužnosti ali i na zahtjev državnih organa, organa lokalne uprave, drugih organa i organizacija, pravnih i fizičkih lica, bio dužan da sprovede postupak utvrđivanja prebivališta za lica koja su se odselila iz Crne Gore a nijesu podnijela odjavu prebivališta, lica koja nisu nastanjena u mjestu ili na adresi naznačenoj u prijavi, kao i za lica koja su nastanjena u Crnoj Gori a nijesu podnijela prijavu prebivališta.

– Za sva lica za koja se terenskom provjerom ne može utvrditi prebivalište, ili se utvrdi da ne žive na prijavljenoj adresi, ili se ispostavi da su se odselila iz Crne Gore, ministarstvo će, na osnovu nesumnjivo utvrđenih podataka, biti dužno donijeti rješenje o odjavi prebivališta. Samo na taj način može se obezbijediti povećanje stepena ažurnosti podataka u registru prebivališta, spriječiti fiktivne prijave prebivališta i utvrditi prebivalište crnogorskih državljana shodno stvarnom mjestu njihovog nastanjenja– zaključio je Čađenović.