Nova vlast u Crnoj Gori mora odlučno stati na put dovođenju birača iz inostranstva i čišćenju biračkog spiska, jer je to preduslov slobodnog, demokratskog i poštenog izbornog procesa, kazali su politički analitičari.

Nakon uspostavljanja nove parlamentarne većine, postavlja se pitanje šta se konkretno može uraditi u narednom periodu da bi se konačno stalo na put dovođenju birača iz inostranstva (posebno iz Luksemburga, SAD i Švajcarske) na dan izbora i čišćenju biračkog spiska od lica koja ne zadovoljavaju uslove da biraju na crnogorskim izborima.

Kako je istakao politički analitičar Marko Begović, ovo pitanje predstavlja ozbiljan ispit sazrijevanja političkog i upravnog sistema Crne Gore.

– Sadašnji propisi omogućavaju da pravo glasa imaju one osobe koje imaju prebivalište na teritoriji Crne Gore, ali i oni koji usljed poslovnih ili drugih razloga nijesu u Crnoj Gori, a nijesu izbrisani iz biračkog spiska. Razumije se, za čišćenje biračkog spiska neophodno je sprovesti registracioni popis, to jest upariti postojeće baze podataka, kako bi se dobio tačan broj stanovnika Crne Gore. Na taj način će se lakše doći do ukupnog broja crnogorskih državljana. Neophodna je politička podrška da se popisna metodologija prilagodi realnim potrebama, kao što je čišćenje biračkog spiska kao preduslova za prve fer i slobodne izbore – rekao je Begović.

On smatra da je potreban drugačiji institucionalni aranžman sistema javne uprave koji će moći nepristrasno i profesionalno da zaokruži registracioni popis na osnovu kojeg bi se, pored utvrđivanja broja stanovnika, mogli izraditi socijalni kartoni, kao još jedne pretpostavke za prve fer i slobodne izbore.

– Primjeri skandinavskih zemalja je nešto što bi Crna Gora trebalo da prati. Uz trenutne međunarodne odnose i tehničku podršku neće biti problem obezbijediti – rekao je Begović.

Iako Crna Gora ima po popisu oko 625.000 stanovnika, birački spisak sadrži preko 540.000 imena, što jasno ukazuje da se radi o manipulacijama i zloupotrebama. Stranke sadašnje vlasti, bivše opozicije, isticale su da su rezultate ranijih izbora bitno opredjeljivali birači iz inostranstva, koji ne žive u Crnoj Gori ali uredno glasaju.

Kako je rekao prof. dr Dejan Mirović, promjena Zakona o biračkom spisku i personalne promjene u MUP-u – politizovanom od DPS-a – dva su osnovna preduslova koja moraju da se ispune u mnogo kraćem roku da bi se došlo do biračkog spiska koji bi odražavao stvaran broj glasača u Crnoj Gori. On je objasnio da se čudi kako vlada oklijeva sa mjerama i zakonskim rješenjima u prethodno navedenim oblastima.

– Mislim da je već trebalo da budu spremljeni zakonski predlozi i mjere u ovim oblastima. Posebno ako se zna da Crna Gora ima malo glasačko tijelo u evropskim okvirima i da se ne radi o desetinama miliona birača. Upravna kontrola u opštinama – zakonsko rješenje koje bi preciziralo trajanje prebivališta u Crnoj Gori i inostranstvu kao uslov za korišćenje biračkog prava – konkretne su mjere na kojima bi trebalo da se zasniva politika Vlade u ovoj oblasti – zaključio je Mirović.

M.V.

---

Revizije su neophodne
Kako je rekao politički analitičar Boris Marić, pitanje javnih evidencija već dugo čeka da bude riješeno na pravi način.
– Jedna od tih evidencija je i birački spisak. Svaki podatak u biračkom spisku mora biti tačan i lako provjerljiv. Da bi dobili čist birački spisak moraju se u zakonitom postupku napraviti revizije evidencija rođenih, umrlih, vjenčanih, evidencije nekretnina, uvesti evidenciju provjere prebivališta, i druge – navodi Marić.
Prema njegovom mišljenju, uparivanjem svih tih evidencija moglo bi se ići ka suštini reforme javne uprave, da ona za građane postane istinski servis, jednostavnih, lako dostupnih i brzih usluga.
– Birački spisak mora biti samo povod za dublju reformsku akciju. U suprotnom, rezultati dolaženja do preciznog biračkog spiska biće ograničeni – navodi Marić.