U vrtu kod Zuka Bašića koji se prostire na svega trista metara od centra grada, povrće rađa u ravnoj Bačkoj. I pod nebom i u plasteniku Bašić gaji paradajz, papriku, krastavac, krompir, kupus, pasulj, luk, kao i aroniju i grožđe. Oprobao se on i u gajenju grožđa i proizveo veoma kvalitetno vina, a već je da sadi i aronijom, tako da će u Bašićevom vrtu rasti ekološko povrće i voće. Donedavno naš domaćin, mašinski inžinjer, bavio poljoprivredom rekreativno i za potrebe svog domaćinstva, ali od ove godine bacio se na ekonomsku proizvodnju. Bio je podstaknut plastenicima koje je dobio od turske razvojne agencije TIKA. Ova agencija je većem broju povrtara na sjeveru Crne Gore kao podršku dala plastenike.
Bašić je dobio plastenik površine 100 kvadratnih metara. Saveznik u povtarstvu mu je jedan od najuspješnijih i najkreativnijih poljoprivrednih proizvođača u Crnoj Gori - Dževat Šarkinović, koji je na svojim posjedima na obali Plavskog jezera i rijeke Ljuče uspio da zasadi gotovo sve poljoprivredne kulture svjetski poznatih sorti, što prije njega na ovim prostorima je bilo nezamislivo.
- Udarna kultura u plasteničkim uslovima mi je paradajz sorti „big bes”, „bajke nur” i „amaneta”, koje sam dobio od Šarkinovića. Sve što radim u poljoprivredi od njega sam naučio, ili je uz njegove savjete. Paradajz koji imam je što bi rekli „sam vrh”. Kad se zna da je ocijenjen sa šest do sedam briksa (jedinica mjere kvaliteta za paradajz), onda nema šta da se doda. U mom vrtu on dostiže i do kologram težine, što je rekord. Zasadio sam ga krajem aprila i to bez ikakvih hemijskih tretiranja – objašnjava on.
Tajna uspjeha, objašnjava naš domaćin, je u prirodnim preparatima za tretman biljaka. Rastvor dobija tako što sirovo ubranu koprivu stavlja u bure s vodom. Otopina stoji do 20 dana. Dobija se vrhunski preparat koji biljku prihranjuje i štiti od raznih bolesti. U pripremi zemljišta koristi stajsko đubrivo, a u fazi rasta vrši prskanje vodom po potrebi, otkriva tajnu uspjeha naš domaćin Zuko Bašić.
Naš domaćin sve poljoprivredne kulture na isti način tretira, koprivom i bez hemije, i svakome bi kaže preporučio ovaj način jer je to, kako kaže, garancija za stoprocentno zdrav proizvod. U plasteniku od sto kvadrata može da proizvede tako oko dvije tone paradajza.
- Ovo s paradajzom je eksperimentalna faza, a od naredne planiram da plastenicima pokrijem svih 20 ari, jer ekonomski rezultati pokazuju da se ima i te kako rašta baviti se ovim vidom proizvodnje, jer to garantuje dobru računicu i solidnu zaradu. Izračunao sam da u plasteničkoj proizvodnji na trista kvadrata, dakle tri ara, može da bude godišnji prihod od pet do šest hiljada eura, što je godišnja plata jednog službenika u ministarstvu. A, ako bi se i drugi sa prostora Plava i Gusinja ovome posvetili, što preporučujem, zaštitili bi tržište od uvoza nekvaltetnog povrća iz okruženja, čime bi bili sigurni da jedemo zdrav zalogaj – kaže on.
N.V.


Atraktivno a nezdravo

Bašić tvrdi da uvozno povrće ne može biti isplativo da se u njegovoj proizvodnji ne koristi ogromna količina hemijskih preparata. O zdravim biljkama, smatra on, ne može biti riječi. Najzdravije je ono koje poraste na našim njimava, ističe naš domaćin.
- Povrće u ogromnim količinama koje je tako atraktivnog izgleda, a koje kad pripremite zimnicu od njega, ne može da izdrži ni do Nove godine, već istrune, nije normalno. U pitanju je ništa srugo do hemija - decidan je Bašić,