Apiturizam, ima budućnost i opravdanje u sve izraženijoj potrebi ljudi da se vrate prirodi i prirodnim, bazičnim proizvodima u ishrani koji će im pomoći da sačuvaju, pa čak i da poprave svoje zdravlje, istakao je dr Mića Mladenović, redovni profesor pčelarstva na Poljoprivrednom fakultetu Univerziteta u Beogradu, na predavanjima koja je, na poziv Društva pčelara Grbalj (povodom slave Simundana), uz podršku Društva Pčelara iz Budve, održao u Grblju i u Budvi. Poznati stručnjak iz oblasti pčelarstva, održao je predavanja: na temu „Uzgoj matica za sopstvene potrebe“ i „Apiterapijom do zdravlja“. Predavanja su izazvala veliku pažnju pčelara, koji su se aktivno uključili u diskusiju.
Proizvodnja zdrave, kvalitetne (produktivne) matice, ubacivanje nove matice u obezmatičena društva, jačanje slabih i stimulisanje jakih društava na što veću proizvodnju meda i matičnjaka, uz očuvanje zdravlja pčela i kvalitet meda, zahtijevaju i znanje i iskustvo. Najjednostavnije metode koje najčešće praktikuju naši pčelari su Milerova, Alejeva i Hopkinsova, a najzastupljenija u profesionalnom pčelarenju u svijetu i kod nas je Dulitlova metoda, objasnio je prof. Mladenović, ukazujući na njihove prednosti i nedostatke.
-Primjena apiterapije u svijetu odavno je poznata kao dopuna službenoj medicini i mogla bi biti iskorištena kao novi turistički proizvod, posebno primorskog dijela Crne Gore gdje su turistički kapaciteti već razvijeni, samo ih treba obogatiti, kazao je Mladenović u izlaganju u Akademiji znanja u Budvi, Uz mnoštvo primjera iz prakse donijetih iz raznih krajeva svijeta, predstavio je posjetiocima suštinu, značaj i rezultate primjene apiterapije u očuvanju zdravlja ljudi. Skupovi pčelara kao poput ovoga, ocijenio je, korisni su za održavanje prijateljskih i poslovnih kontakata, baš kao i za širenje opšte kulture pčelarenja.
-Podrška institucija i lokalne uprave važna je za nove pčelare i zato što se tako od početnika mogu proizvesti hobisti, a od hobista robni proizvođači koji privređuju za sebe, ali i za državu, riječi su profesora Mladenovića, koje su čuli i Radule Miljanić, predsjednik Saveza pčelarskih organizacija Crne Gore, predstavnici drugih Udruženja pčelara, Dragica Perović, predsjednica Skupštine Oštine Kotor, Mišo Samardžić, potpredsjednik Opštine Kotor i Vladimir Bujišić, sekretar Sekretarijata za razvoj preduzetništva, komunalne poslove i saobraćaj. S obzirom da pčelari u Grblju već duži period ozbiljno razmišljaju o osnivanju Centra za selekciju matica na ovom prostoru, predstavnici lokalne uprave su obećali da će svako sa svoje pozicije u opštinskoj upravi, podržati razvoj pčelarstva i napore ove organizacije da ojača proizvodnju meda i pčelinje proizvode iz Grblja promoviše kao turistički brend po kome će Kotor biti prepoznat na turističkoj mapi ovog dijela Evrope. Pavle Kentera, predsjednik Udruženja pčelara Budva, podsjetio je na bliske veze između Paštrovića i Grblja i pozvao na više saradnje, zajedničkih projekata i inicijativa ka opštinskim vlastima i institucijama za podršku.

M.D.Popović