Najveći broj djece ima, čini se, nepresušnu energiju i u stanju je da se po cijeli dan igra i bude fizičko aktivno. Međutim, već oko pete godine života dijete počinje da sve više vremena provodi uz TV, kompjuter i statične igre u domu, pa se i količina njegovog kretanja smanjuje.
Poznato je da je fizička aktivnost važna za mišiće i kosti, da smanjuje rizik od pojave različitih bolesti, kao i da poboljšava koncentraciju, razmišljanje i zaključivanje. Takođe, vježbanje ima veliki uticaj i na djetinje raspoloženje. Ali, koliko je vremena na dnevnom nivou djetetu zaista potrebno da bi se osigurao njegov pravilan rast i razvoj?
Pedijatri preporučuju da je sat vremena dnevno minimum vremena koje bi dijete trebalo da provede u fizičkim aktivnostima. Te aktivnosti trebalo bi da obuhvataju trčanje, skakanje, vožnju bicikla, ples i sve aktivnosti koje ubrzavaju otkucaje srca, potom penjanje i slične aktivnosti koje utiču na naprezanje mišića i na kraju aktivnosti koje su dobre za jačanje kostiju - preskakanje konopca i lastiša, igranje „školice”, kao i već pomenuto trčanje koje donosi niz zdravstvenih benefita.
Igranje u vrtiću nije dovoljno
U životu mališana postoje strukturirana i nestrukturirana fizička aktivnost. Strukturirana podrazumijeva sve vježbe koje djeca rade u vrtiću, a kasnije i u školi (i na treninzima, ukoliko se opredijele da se bave nekim sportom), dok nestrukturirana aktivnost podrazumijeva slobodnu igru u pokretu. Upravo slobodna igra ima veliki uticaj na razvoj sinapsi (veza između neurona) koje su odgovorne za razvoj funkcionalnog mišljenja.
Djeci starosti od 18 mjeseci do treće godine života preporučuje se pola sata strukturirane i sat vremena nestrukturirane aktivnosti svakog dana. Pored toga, od izuzetne je važnosti da djeca u ovom uzrastu ne sjede duže od sat vremena u kontinuitetu u vrijeme kada su budna.
Djeci od treće do pete godine života pedijatri preporučuju sat vremena strukturiranog i najmanje sat vremena nestrukturiranog kretanja, uz napomenu da je svaki dodatni sat kretanja dobrodošao. Razlog bi opet trebalo potražiti u sinapsama, jer se čak polovina njih razvija do pete godine života, do sedme biva formirano 70 odsto, a do 12. godine dijete ima 95 odsto formiranih neuronskih veza; ostalih pet odsto se razvija i obnavlja do kraja života. Znajući da su intelektualne sposobnosti u direktnoj vezi sa brojem sinapsi, nije potrebno dodatno objašnjavati koliki je značaj podsticaja razvoja sinapsi u ranom djetinjstvu.
Djeca starosti između pete i 12. godine trebalo bi da u svom dnevnom rasporedu imaju najmanje sat vremena fizičke aktivnosti.
Mali trikovi za više kretanja
Ljeto je i većina djece provodi najveći dio dana na otvorenom. Ali, ako je vaše dijete željno da se skloni od vrućine i bude u stanu ili kući, trebalo bi da ga podstaknete da bude fizički aktivno. Pedijatri predlažu da podržite kontakt sa drugom djecom, jer je u praksi dokazano da druženje utiče na nivo aktivnosti mališana. Ako vaše dijete ima drugara sa kojim se susreće i igra u parkiću, pozovite ga u goste. Sigurno je da vaše dijete neće sjedeti skrštenih ruku, već će pohitati da se igra sa malim gostom.
Još jedan pedijatrijski savjet - ograničite gledanje televizijskog programa i igranje igrica na kompjuteru, tabletu i pametnim telefonima. Ukoliko želite da vaše dijete bude aktivnije, odredite tačno vrijeme za korišćenje sredstava savremene tehnologije i ne pravite kompromise po tom pitanju; budite dosledni i dijete će ubrzo zamijeniti igranje igrica na telefonu igranjem sa drugom djecom ispred zgrade ili u parkiću.
Stručnjaci podsjećaju roditelje da ne bi trebalo da drže malo dijete uvijek u kolicima kada izađu napolje. Koliko god da je roditeljima lakše da odu u šetnju sa djetetom tako što će dijete smjestiti u kolica, za dijete je mnogo korisnije da hoda. Da bi mališanu izlazak iz kuće bio zanimljiviji, pokazujte mu prirodu oko vas i igrajte se istraživača – dijete tako neće ni registrovati da je fizički aktivno, je će biti motivisano da vam se pridruži u igri.S.M

Kliker za matematiku

Koliko je igra u kombinaciji sa fizičkim aktivnostima korisna za razvoj djeteta najbolje je objasnio Ranko Rajović, autor knjige „IQ djeteta – briga roditelja”:
-Rotacija oko svoje ose aktivira veliki broj neurona, posebno ako se dijete samo rotira, jer taj pokret utiče na stimulaciju razvoja sinapsi. Slično je i sa igrom „helikoptera” (roditelj uhvati dijete za obje ruke i vrti se zajedno sa njim). Trčanje, preskakanje, dodavanje lopte – aktivnosti su koje stimulišu rad oka (akomodaciju) i time preventivno djeluju na neke od poremećaja učenja (dokazano je da neki od oblika disleksije nastaju zbog usporene akomodacije oka). Najobičnije dodavanje lopte od sunđera, prikladne i za dnevnu sobu, razvija akomodaciju, koordinaciju pokreta, hvatanje prstima (važno i za razvoj grafomotorike, koja dodatno utiče na formiranje velikog broja sinapsi). Klikeri razvijaju toliko sposobnosti, da bih tu igru, kao obaveznu, uveo u svim vrtićima. Podsticajno djeluje na grafomotoriku i akomodaciju, a prisutne su i apstraktna klasifikacija i serijacija, koje pomažu razvoj matematičkih sposobnosti...