Na našem podneblju gotovo da nema osobe, bez obzira na godine, koja nije otvorila profil na društvenim mrežama. Fejsbuk, toliko popularni Instagram i Tviter postali su mjesta na kojima se „viđamo” sa prijateljima koji žive hiljadama kilometara daleko od nas, ali i sa onima sa kojima smo se nekada gotovo svakodnevno viđali u kraju u kom živimo. Nekada tople susrete pune radosti i priče „tet a tet” zamijenili su komentari, lajkovi i praćenja. Trendovi u komunikaciji koje nam je nametnulo savremeno doba natjerali su nas da nam društvene mreže postanu dio svakodnevice, ali i novo mjerilo vrijednosti prijateljstava za koje smo mislili da su prošla „sito i rešeto” i da ih ništa ne može uzdrmati.
Ipak, u stvarnosti nije baš tako. Pored niza dobrobiti koje su nam društvene mreže donijele, one su postale „kamen razdora” i uticale su na raskid i prijateljstava, i emotivnih veza, i brakova koji su trajali nekoliko godina ili decenija.
O fenomenu prijateljstava iz realnog života koja su razorile društvene mreže, kao i o načinima prevazilaženja tog problema za „Dan” govori psiholog Zorana Vuković.
-U današnje vrijeme smatra se da „niste živi” ako niste prisutni na društvenim mrežama – kaže psiholog Vuković za „Dan”. – Povezivanje sa poznatim i nepoznatim ljudima na Fejsbuku, Instagramu i Tviteru postao je izazov kome rijetko ko uspijeva da odoli. Iako nisu svi podjednako zainteresovani da komuniciraju na ovaj način, niti su voljni da svakodnevno provode dio vremena na društvenim mrežama, rizikuju da budu izopšteni iz društvenog života jer „nisu u trendu”. Kako svako od nas ima iskonsku potrebu da prikaže svoj život boljim i ljepšim nego što jeste, društvene mreže su savršena platforma za kreiranje „našminkane” slike o sebi. Brižljivo biramo fotografije koje ćemo postaviti, „provlačimo” ih kroz filtere kako bismo izgledali što atraktivnije i mlađe, „čekiramo” se na mjestima koja su u trendu, skupljamo „lajkove” i pozitivne komentare.... Malo je onih koji svoju svakodnevicu prikazuju u realnom svjetlu, jer strahuju da neće biti dovoljno zanimljivi „ostatku svijeta” čiji životi na društvenim mrežama „pršte” od zabave, luksuza i glamura. To je izrodilo novi problem – sve učestaliju pojavu anksioznosti. Jer, kad nismo u stanju da pariramo onima koji žive „na visokoj nozi”, naš život automatski počinjemo da posmatramo kao „promašen” i „bijedan”. Ono što je takođe veliki problem jeste ocjenjivanje prijateljstava na osnovu ponašanja na društvenim mrežama. Nije rijetkost da su zbog izostanka jednog „lajka” ljudi prekinuli višegodišnja prijateljstva, što je potpuno poražavajuće.
Šta inicira takvu vrstu ponašanja?
-Želja da budemo savršeni i popularni pred drugima, najčešće pred onima koje nikada u životu nismo ni vidjeli. Veliki broj pratilaca, mnoštvo pozitivnih komentara i „skupljanje lajkova” hrane naš ego, jer se u svakom podržavajućem odnosu osjećamo bolje i vrjednije, i sagledavamo vlastitu ličnost kao ličnost dostojnu aplauza svih ljudi sa kojima smo povezani, a posebno onih koje poznajemo i u stvarnom životu. Kada njihova pozitivna reakcija na naše objave na društvenim mrežama izostane, jedno od osjećanja koje se javlja je ljutnja i preispitivanje da li se to naš prijatelj nas stidi ili je ljubomoran što smo toliko popularni na Fejsbuku, Tviteru ili Instagramu. Jer, kao što kompanije i brendovi koriste društvene mreže za interakciju sa svojom ciljnom grupom, tako i pojedinci smatraju da će preko društvenih mreža sa sigurnošću otkriti šta njihovi prijatelji i poznanici misle o njima. Takođe, pažnja koju dobijaju postaje neka vrsta zaraze, oblik zavisnosti koji, ako nije „nahranjen” u skladu sa očekivanjima, može da izazove anksioznost i osjećanje nesigurnosti, ali i da odvede u izolaciju. Takve posljedice su česte ako vas prijatelji iz stvarnog života ne prate na društvenim mrežama ili ako odjednom prestanu da vas prate i uskrate vam „sigurne lajkove” zbog kojih ste se osjećali posebno u odnosu na ostatak ljudi iz virtualne zajednice. Naravno, ovo nije pravilo i ne važi za sve korisnike socijalnih mreža, već samo za one koji nemaju dovoljno samopouzdanja i koji su sve svoje društvene kontakte sveli na komunikaciju preko Fejsbuka, Instagrama i Tvitera, a takvih je, nažalost, iz dana u dan sve više.
Kako popraviti odnose i spasiti prijateljstvo koje je narušeno zbog ponašanja na društvenim mrežama?
-Otvoren, direktan i iskren razgovor „licem u lice” uvijek je najbolje rješenje za sve vrste konflikata. Možda je neko zahladnio odnose sa vama jer niste podržali njegovu poslovnu stranicu na Fejsbuku, a vi i ne znate da je to uzrok njegovog distanciranja od vas. Društvene mreže su u isto vrijeme i koristan i opasan teren za komunikaciju, u zavisnosti od toga koliko im dajete na značaju i koliko im dopuštate da „kroje” vašu realnost. Izvjesno je da one ne mogu da vam pokažu koliko vam je neko zaista prijatelj, posebno ne po broju „lajkova” i pozitivnih komentara. Zato nemojte dozvoliti da preispitujete lojalnost i privrženost vaših prijatelja iz realnog života prema vama na osnovu njihovog ponašanja na društvenim mrežama. Ukoliko postoji problem, radije riješite to na tradicionalan način - sjedite i razgovarajte sa njima. Tako ćete na najbolji i najsigurniji načini razjasniti sve nedoumice.
Snežana Moldovan