Statistike pokazuju da više vremena provodimo sa kolegama na radnom mjestu nego sa članovima porodice i prijateljima koje smo stekli mimo poslovnog okruženja. Svakodnevni odlasci na posao i saradnja u timu čine da se zbližimo sa kolegama i koleginicama, i da neke od njih „pustimo“ u svoj svijet koji postoji van firme: izlazimo zajedno, organizujemo međusobne kućne posjete, pozivamo ih na porodična slavlja i odlazimo kod njih na dječje rođendane, slave, godišnjice braka, dijelimo intimne probleme...
Nažalost, nije rijetkost da ponekad zažalimo zbog takve odluke, posebno kada nas kolega ili koleginica koje smo svrstali u krug bliskih prijatelja izigra, bilo na privatnom ili poslovnom planu, a prinuđeni smo da se i dalje viđamo na radnom mjestu. Tada odlazak na posao postaje prava noćna mora, jer stvara veliki, često i nepodnošljiv psihološki pritisak koji destruktivno utiče na naše poslovne rezultate. Gotovo da ne postoji osoba na svijetu koja se poslije takvog gorkog iskustva nije zapitala da li je razdvajanje poslovnog od privatnog poželjno, obavezno ili ipak nemoguće. O prijateljstvu na radnom mjestu i izazovima koje ova socijalna relacija nosi sa sobom za „Dan“ govori trener neuro-lingvističkog programiranja i kouč Danka Ćetković.
-Razdvajanje privatnog i poslovnog je individualna stvar – kaže Danka Ćetković za „Dan“ - Postoje ljudi koji žele da zadrže jasne granice na relaciji privatno – poslovno; ne ulaze drugima u privatni prostor i ne puštaju druge u svoj. To bi, naravno, trebalo poštovati, jer smo na poslu prije svega da bismo radili. Međutim, postoji veliki broj ljudi koji ne pravi razliku privatno - poslovno: druže se sa kolegama, dijele detalje iz svog privatnog života i slično. Istraživanja kažu da je prijateljsko radno okruženje, gdje se njeguje atmosfera tankih linija razdvajanja poslovno - privatno produktivnija za rad. Zaposleni se osjećaju zadovoljnije i motivisanije za rad, osjećaju manji pritisak i stres. Često se i brojna nezadovoljstva, poput niske zarade, izostanka bonusa i/ili neprijatnog šefa u velikoj mjeri mogu kompenzovati prijateljskim radnim okruženjem. Zaposleni rjeđe napuštaju kompanije u kojima imaju izgrađene prijateljske odnose. Važno je poštovati svačiji izbor.
Koje su najveće zamke prijateljstva na poslu i kako ih izbjeći?
- Ako je prijateljstvo onakvo kakvo treba da bude - obostrano, iskreno, zasnovano na poštovanju i uvažavanju različitosti, onda može donijeti samo benefite. Kada na radnom mjestu imate nekoga koga volite i poštujete, na koga možete da se oslonite i ko vas podržava, to samo može biti korisno i za posao i za zaposlene. Treba voditi računa da u izvršavanju radnih zadataka ne zloupotrijebimo prijateljski momenat; na primjer „uradi ovo za mene, jer si mi prijatelj, iako to nije tvoj posao, već moj“. To nas vodi do problema jer u tom slučaju prijateljstvo različito definišemo, tj. ja sam tebi prijatelj, a ti meni nisi. Ako se družimo sa nekom osobom zato što mislimo da ćemo preko nje sebi obezbijediti neke povlastice, onda se tu zapravo i ne radi o prijateljstvu, već o iskorišćavanju pod maskom prijateljstva.
Kad „pukne“ prijateljstvo sa kolegom ili koleginicom, posao često trpi, posebno ako smo u istom timu ili ako nam je bivši/bivša prijatelj/prijateljica nadređeni u poslu. Na koji način možemo da prevaziđemo ovaj problem?
-Ljudi se razilaze u mišljenjima, stavovima, prestaju da budu prijatelji, i to je sasvim prirodno. Međutim, odgovornost bivših prijatelja je da zadrže dostojanstven poslovni odnos na radnom mjestu. Kad „pukne“ prijateljstvo na radnom mjestu, prestaje da postoji relacija koja nam je značila. To nekada može da dovede i do neprikladnih reakcija, poput svađa pred drugim kolegama, prekida komunikacije, ljutnje, pa i odbijanja poslovne saradnje. Takvo ponašanje nije nam korisno i govori dosta o nama. To što smo se družili bila je obostrana odluka, obostrani izbor; sada kada više nijesmo prijatelji, mi i dalje moramo raditi zajedno i dužni smo da budemo posvećeni nesmetanom procesu rada. Ukoliko to nijesmo u stanju, bolje je da tražimo promjenu radnog okruženja.
Klanovi u firmama su česta pojava i funkcionišu po principu „Ko nije sa nama, on je protiv nas“. Kako očuvati radnu produktivnost i s radošću odlaziti na posao ako nijeste dio klana?
-Sve čemu ne pridajemo značaj gubi na važnosti, pa tako i moć klanova nad nama. Ako ne želimo da smo dio neke ekipe, to je naš izbor. Međutim, ukoliko smo izloženi nekoj vrsti maltretiranja, svakako se treba zaštiti na adekvatan način. Ukoliko to nijesmo u mogućnosti, a to ozbiljno narušava naše zdravlje, trebalo bi razmisliti o promjeni radnog okruženja.
Kako napraviti zdravu granicu između poslovnog i privatnog?
-Zdrava granica je mjera svakog ponaosob i svako je postavlja tamo gdje mu odgovara. Važno je da poštujemo svoje i tuđe granice, da poštujemo jedni druge kako dok prijateljstvo traje, tako i kada/ako ono prestane. Kao u svakom odnosu, tako i u prijateljskom puno pomaže rad na sebi, na razvoju vlastite fleksibilnosti, unapređenju vještina komunikacije, naspram nekomunikacije i očekivanja. Upravo su ove vrlo suptilne stvari često i uzroci brojnih prekinutih prijateljstava. Što više radimo na sebi, to smo i bolji prijatelji, bolji zaposleni, ali i bolji ljudi.
Snežana Moldovan