Loše raspoloženje, osjećaj hroničnog umora, ali i problemi poput sindroma policističnih jajnika, erektilne disfunkcije, gojaznosti, poremećaja u funkcionisanju štitne žlijezde, steriliteta, insulinske rezistencije, kao i preuranjenog starenja samo su neki od problema koji upućuju na to da bi trebalo da provjerimo hormonski status. Jer, hormoni upravljaju gotovo svim procesima u ljudskom organizmu i kada su u balansu možemo se pohvaliti dobrim zdravljem, a ukoliko dođe do disbalansa dolazi i do niza neželjenih manifestacija.
Dr Ana Gifing, dugogodišnji stručnjak u oblasti anti-ejdžing medicine i autorka programa „Hrono ishrana dr Gifing”, objavila je knjigu „Hormoni – anđeli ili demoni”, u kojoj detaljno otkriva čitaocima kako da prepoznaju znake hormonske neravnoteže i liječe uzrok uz stručni ljekarski nadzor. U razgovoru za „Dan” dr Gifing govori o terapiji bioidentičnim hormonima u cilju prevencije, njihovom djelovanju na opšte zdravlje i efektima koje proizvode u starijem dobu.
●Kada neko ima višak kilograma, uglavnom se „brani” riječima: „Jedem normalno, ali se gojim zbog hormona”. Kada su hormoni zaista krivci, a kada izgovor za višak kilograma i kako ustanoviti razliku?
– Realno, hormoni koji su u neravnoteži mogu biti uzročnik i dobijanja na težini, ali i težeg gubljenja masnih naslaga - kaže dr Gifing za „Dan”. - Mnogi traže krivca u lošijem radu štitne žlijezde, ali to je samo mali dio sveukupne problematike. Jedan hormon koji ne funkcioniše dobro, luči se premalo ili previše, utiče na sve druge hormone i dovodi organizam u problem. Kad postoji problem sa štitnom žlijezdom, obavezno treba provjeriti funkcionisanje nadbubrežne žlijezde, jer je ova fiziološka osovina od velikog značaja za metabolizam. S druge strane, menopauza kod žena donosi ozbiljne faktore rizika za nastanak kardiovaskularnih problema, dijabetesa, gojaznosti i mnogih drugih bolesti.
●Poslednjih godina sve je više mladih ljudi, a posebno žena koje pate od insulinske rezistencije. Kako hranom, a kako supstitucijskom terapijom „popraviti stanje” i da li je insulinska rezistencija obavezan „uvod” u korišćenje insulina u kasnijim godinama života ili se uzimanjem hormonskih preparata može isključiti insulin u kasnijem životnom dobu? Takođe, da li je uzimanje oralne terapije za insulinsku rezistenciju doživotno ili ne?
– Insulinska rezistencija više „ne bira”, viđa se kod mladih i starih, kod žena i muškaraca, kod gojaznih, ali i onih koji imaju perfektnu težinu. U praksi se rješava promjenom načina ishrane, dodavanjem minerala i vitamina, a sama terapija nije doživotna. Već male promjene životnih navika dovode do velikog poboljšanja zdravstvenog stanja. Ukoliko se ne liječi, vodi u dijabetes i mnoge komplikacije koje dolaze sa njim.
●Koji zdravstveni problemi su posledica hormonskog disbalansa i kako da ih prepoznamo?
– Mnogo je lakše nabrojati zdravstvene probleme koji nijesu u vezi sa hormonskim disbalansom. Najčešće se javljaju promjene na dojkama (fibromi) kod nedostatka progesterona, ili endometrioza kod neravnoteže između estradiola i progesterona. Poremećaj u lučenju kortizola dovodi do brojnih patoloških stanja, smanjenje lučenja hormona štitne žlijezde dovodi do poremećaja u čitavom organizmu, itd.
●Poznato je da hormoni najsnažnije ispoljavaju svoje dejstvo u dvadesetim godinama života. Da li bi uzimanje biohormonske terapije onda kada hormoni počinju da se smiruju trebalo tretirati kao prevenciju ili kao lijek?
– Mnogi američki i evropski stručnjaci smatraju da je neophodno supstituisati hormone kad oni počnu manje da se luče. Zna se da u pedesetim godinama imamo sve hormone na minimalnim vrijednostima, i to je prelomni momenat kada zaista moramo primijeniti terapiju. Lično u praksi prepisujem hormonsku nadoknadu i mnogo ranije, i time drastično popravljam kvalitet života mojim pacijentima.
●Koje su nuspojave uzimanja biohormonske terapije i kome se ona ne preporučuje?
– Bioidentična hormonska terapija je aktuelna oko 35 godina u praksi i za sada nije poznata nijedna kontraindikacija, čak ni prethodno liječenje nekog karcinoma.
●Kakva je veza između hormona i ishrane i da li su vegetarijanci više pošteđeni bolesti i stanja koja izaziva hormonski disbalans ili ne?
– Ne postoje zvanične studije i podaci koji dovode u vezu vegeterijansku ishranu i pozitivan hormonski balans, ali za dobro zdravstveno stanje kod vegeterijanaca potrebna je ozbiljna vitaminska i aminokiselinska supstitucija, jer mnogi biljni proteini ne zadovoljavaju sve fiziološke potrebe organizma. U praksi, žene vegeterijanci imaju veći procenat pojave osteopenije i osteoporoze (niži nivo testosterona), kao i raniju pojavu demencije; naime, smatra se da je nedostatak aminokiseline – dipeptida karnozina jedan od uzročnika rane demencije. Srećom, sve se ovo može lako spriječiti raznom prirodnom terapijom.
Snežana Moldovan