Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) sprovodi istraživanje među 4.000 učenika iz 100 osnovnih škola u Crnoj Gori u sklopu projekta „Evropska inicijativa praćenja gojaznosti djece COSI”, sa ciljem utvrđivanja trendova prekomjerne tjelesne mase i gojaznosti u nižim razredima osnovnih škola. Iz Instituta za javno zdravlje saopšteno je da istraživanje, kojim su obuhvaćena djeca iz određenih odjeljenja prvog i drugog razreda, obavljaju uz saradnju sa nikšićkim Fakultetom za sport i fizičko vaspitanje i ministarstvima zdravlja i prosvjete. Iz Instituta su naveli da će se istraživanjem doći do podataka bitnih za praćenje gojaznosti kod djece uzrasta od šest do devet godina.
– Polaskom u školu ishrana djece nije više u potpunosti pod kontrolom roditelja i iz tih razloga važno je da se unaprijedi ishrana djece i tokom boravka u školi. Svrha COSI istraživanja je promocija zdravlja i dobrobiti djece u osnovnim školama. Na osnovu prikupljenih i analiziranih rezultata mjerenja visine, tjelesne mase, obima struka i kukova, dobiće se uvid u stanje uhranjenosti djece u nižim razredima osnovne škole. Uhranjenost predstavlja jedini zajednički faktor rizika za razvoj svih danas vodećih bolesti, naglasili su iz Instituta za javno zdravlje. Metodologija istraživanja je pod strogim nadzorom eksperata SZO u cilju razvijanja i sprovođenja programa za suzbijanje sve izraženijih trendova gojaznosti i problema nepravilne ishrane u dječijem uzrastu, navode iz Instituta.
Kako navode u saopštenju, prekomjernu tjelesnu masu i gojaznost kod djece uslovljavaju neuravnotežena ishrana djece, sa jedne, te sedentaran način života sa malo ili nimalo fizičke aktivnosti, sa druge strane.
– Gojazna djeca češće imaju povišene vrijednosti krvnog pritiska ili povećane vrijednosti masnoća u krvi. U životu ranije i češće obolijevaju od hroničnih masovnih nezaraznih bolesti koje su vodeći uzrok smrti u razvijenom svijetu, kao što su kardiovaskularne bolesti, karcinomi, moždani udari, dijabetes tipa 2, hipertenzija i bolesti lokomotornog sistema. Gojaznost inače djecu čini nesrećnom i narušava samopouzdanje djece u razvoju, ističu iz Instituta.
Prema mišljenju stručnjaka Instituta, nepravilna ishrana djece može, takođe, da rezultira i pretjerano niskom tjelesnom masom, pojavom malokrvnosti zbog nedostatka gvožđa, razvojem mikronutritivnih deficita, te smanjenom otpornošću organizma.
– Na razvoj prehrambenih navika djece najveći uticaj imaju roditelji, no iz te institucije ističu da bi trebalo naglasiti i uticaj sredine na oblikovanje dječije ličnosti i usvajanje navika zdravog hranjenja i ponašanja, navode iz Instituta.D.B.
Prekomjerna težina kod svakog drugog dječaka
Iz Instituta kažu da je prvi krug COSI sproveden 2007. i učestvovalo je 10 zemalja, dok se svakim sledećim ciklusom, povećavao broj zemalja učesnica, tako da se četvrtom krugu istraživanja pridružila i Crna Gora.
– Rezultati prvog kruga istraživanja su pokazali zabrinjavajuću učestalost prekomjerne uhranjenosti i gojaznosti djece koja se kretala od 19,3 do 49 odsto kod dječaka, a od 18,4 do 42,5 odsto kod djevojčica, naglašavju u saopštenju.