Ministar prosvjete Damir Šehović kazao je u intervjuu za „Dan” da su u protekle dvije godine odbili 100 zahtjeva za priznavanje visokoškolskih i srednjoškolskih diploma iz inostranstva i da su podnijeli 30 krivičnih prijava zbog falsifikovanja obrazovnih isprava. Šehović je istakao da će im u 2019. godini prioritet biti proces priznavanja diploma i da će poslati još jaču poruku da neće dozvoliti da se neko igra obrazovnim sistemom. Šehović je najavio da će u 2019. godini u izgradnju škola i vrtića biti uloženo oko 50.000.000 eura.
•Koliko diploma iz inostranstva je nostrifikovano tokom 2018. godine, a za koliko je utvrđeno da ne zadovoljavaju kvalitetom i da dolaze iz sumnjivih ustanova? Koliko zahtjeva za nostrifikovanje je odbijeno i protiv koliko lica su podnosene krivične prijave?
– Da smo prilično odlučni u toj namjeri dovoljno govore i sledeći podaci. U prethodne dvije i nešto godine odbijeno je preko 60 zahtjeva za priznavanjem visokoškolskih diploma bilo iz razloga što je isprava izdata na nelicenciranoj ustanovi, bilo da je postojala sumnja da se radilo o falsifikovanoj ispravi. Takođe, u prethodne dvije godine odbijeno je priznavanje 30-ak diploma srednjoškolskih ustanova i podnesen čak isti broj krivičnih prijava. Dakle, ukupno je odbijeno priznavanje skoro 100 srednjoškolskih i visokoškolskih diploma.
•Kako ocjenjujete funkcionisanje obrazovnog sistema u 2018. godini, da li je ostvaren napredak kada je u pitanju kvalitet obrazovanja nakon sprovedenih reformi?
– Govorili smo o tome da se puni efekti reformi vide u godinama nakon implementacije. Ipak, cijenim da smo na svakom obrazovnom nivou već postigli rezultate kojima se možemo pohvaliti. Tako smo u predškolskom obrazovanju, pa i početnim razredima osnovnih škola uspostavili sistem učenja engleskog jezika, koji je na zavidnom nivou i u odnosu na zemlje okruženja. Djeca sada u najranijem uzrastu stiču znanje stranog jezika, a vjerujem da je to istovremeno i pomoć za kućni budžet, iz koga bi onda trebalo da se izdvaja manje novca za privatne časove jezika.
Takođe, radimo na tome da osnovnoškolsko obrazovanje ima vaspitnu koliko i obrazovnu funkciju, zbog čega smo, između ostalog, smanjili obim gradiva u školama. Ne bih ulazio u detalje u vezi sa dualnim obrazovanjem, jer se o njemu već dosta zna, iako je to bio jedan od naših najvećih koraka ka cilju da djeca stiču primjenljiva znanja. Samo ću ponoviti da se ove godine kod oko 250 poslodavaca obučava, uz mjesečnu naknadu, 579 učenika, što jeste impresivan podatak imajući u vidu da dualno obrazovanje do samo prije dvije godine nije ni postojalo. Samim tim smo napravili veliki skok u kvalitetu srednjeg stručnog obrazovanja. I to nije neskromno reći, već potpuno realno.
Na isti način, uvođenjem obavezne prakse na svim fakultetima povećali smo kvalitet stečenih znanja naših visokoškolaca. Na kraju, samo da smo uveli besplatne osnovne i magistarske studije u prethodne dvije godine moglo bi se reći da smo učinili mnogo za visoko obrazovanje. Dodatno, uvođenjem prijemnog ispita za magistarske studije od 2020/21. obezbijedili smo da su mjesta rezervisana isključivo za one koji imaju znanje, a ne novac.
Fond za kvalitet i talente je nešto što zaslužuje posebnu elaboraciju. Opredijeliti samo u jednom navratu pola miliona eura za najbolje nastavnike i đake nije mala stvar ni za veće i bogatije zemlje. Pritom, čitav proces selekcije najboljih je nešto na šta sam posebno ponosan, jer smo ga postavili tako da bude potpuno otvoren za javnost. Njime se bavila nezavisna i kredibilna komisija, na čelu sa prof. dr Ljubišom Stankovićem. Nakon toga izradili smo 1.200 odluka za svakog od 1.200 prijavljenih, i one su napravljene tako da sadrže sve ključne podatke o selekcionom procesu. Dakle, načiniti jedan takav veliki poduhvat potpuno otvorenim i fer zaista služi na čast čitavom obrazovnom sistemu. I, što je najvažnije: Fondom smo najboljima dali novu motivaciju, poručivši im da pratimo njihov napredak i vrednujemo ga.
•Šta je utvrđeno prilikom kontrola rada škola i prihoda od iznajmljivanja sala i sportskih objekata tokom 2018. godine, da li ste izrekli sankcije ukoliko je bilo propusta i kojim ustanovama?
– Još uvijek smo u rokovima koji su, zbog obima posla i detaljne kontrole, i formalno produženi. Kontrola je završena u 90 odsto ustanova. Nijesmo željeli da ovaj proces formalizujemo, već da ga sprovedemo temeljno, a to zaista zahtijeva vrijeme. Očekujemo da komisija brzo završi izvještaj sa preporukama. Svako kod koga budu utvrđene ozbiljne nepravilnosti i nezakonitosti u radu snosiće sankcije u skladu sa zakonom, o čemu će naša javnost blagovremeno dobiti informaciju.
•Koji su infrastrukturni projekti planirani za 2019. godinu i koliko novca će biti utrošeno za izgradnju škola i vrtića?
– Školska infrastruktura u Crnoj Gori zahtijevala je svrstavanje u prioritete i da se njome bavimo na svakodnevnom nivou. To nije bilo lako kada uzmete u obzir da na teritoriji Crne Gore imamo blizu 500 obrazovnih objekata. Ipak, sada već imamo podatak da smo realizovali preko 30 miliona eura investicija u obrazovnu infrastrukturu ove godine, ili su u toku. Možda će biti još jasnije kada kažemo da smo imali 130 radova veće vrijednosti na školskim objektima u prethodne dvije godine. I, opet, možda još konkretnije: otvorili smo 1.500 novih mjesta u vrtićima širom Crne Gore. Drugim riječima, nijesmo obećavali nego radili.
Tako će biti i u 2019, kada će, kako smo najavili, Crna Gora biti veliko gradilište. Naime, tekući budžet Ministarstva prosvjete u dijelu investicija biće povećan za oko 30 procenata. A planirano je preko 50 miliona eura iz nekoliko izvora samo za 21 potpuno novi projekat. Dodatno, ukupno je planirano 38 kapitalnih projekata. Samo neki od novih projekata o kojima do sada nijesmo govorili, za koje će procedura započeti u narednom periodu su: gimnazija u Podgorici, osnovna škola na Zabjelu, te gradnja novih vrtića u Bijelom Polju, Beranama, Plavu, u Podgorici na Tuškom putu, Starom aerodromu, Zlatici.
•Kako komentarišete nezadovoljstvo Studentskog parlamenta UCG usvojenom reformom, prenatrpanim gradivom, kršenjem pravila studija i Bolonjske deklaracije, da li ste zadovoljni funkcionisanjem državnog univerziteta?
– U našim radnim grupama koje rade na svim strateškim i zakonskim rješenjima studenti imaju svoje predstavnike, čak se ističemo u regionu po procentu zastupljenosti studenata u organima upravljanja i rukovođenja na ustanovama i tijelima, što je u skladu s Bolonjskom deklaracijom. Sa studentskim parlamentom imamo odličnu saradnju. Svaki naš reformski korak je upravo u pravcu rasta kvaliteta visokog obrazovanja. Pa naši ključni reformski koraci su bili besplatne osnovne i magistarske studije, obavezna praksa na studijama i formiranje Agencije za kontrolu kvaliteta visokog obrazovanja. Sa druge strane, Univerzitet je autonoman u svom djelovanju i organizaciji nastave, no njegov način funkcionisanja svakako budno pratimo. Studenti kroz obavezne ankete, u skladu sa zakonom, imaju mogućnost i trebaju da ukažu na ono što je neophodno korigovati u primjeni programa na fakultetima. Studenti Univerziteta Crne Gore ostvaruju velike uspjehe na svjetskim univerzitetima, što jeste dokaz da sa njega izlaze dobri kadrovi. Svakodnevno ste i sami svjedoci tome, i to ne na nivou statističke greške, već naprotiv. Na stotine naših studenata dobijaju svjetska priznanja. Ipak, to je sistem sa više hiljada studenata i profesora, koji, kao i svaki drugi segment obrazovanja, zahtijeva kontinuirane napore na daljem unapređenju kvaliteta, i na tome ćemo zajedno raditi, kao i do sada.
•Šta očekujete od usvajanja zakona o akademskom integritetu, da li se mogu spriječiti zloupotrebe naučnih radova na univerzitetima u CG?
– Mnogo očekujemo od usvajanja zakona, koji smo prvi u regionu izradili. Već smo rekli da će naučni radnici potpisivati tzv. izjavu o izvornosti, kojom pod krivičnom i materijalnom odgovornošću potvrđuju da je riječ o njihovom, originalnom djelu. Biće formiran i Etički komitet, kao drugostepena instanca za utvrđivanje kršenja akademskog integriteta, koji će imenovati i razrješavati Vlada. No, važnije od svega navedenog jeste da smo zakonom, kao i obezbjeđivanjem softvera protiv plagijarizma počeli da utičemo na promjenu svijesti i stvaranje dobrih navika. Ili, kako sam i ranije govorio: Mi ovim zakonom ne poručujemo samo „bićete kažnjeni ukoliko prisvojite tuđe djelo”. Mi, prije svega, poručujemo „Prisvajanje tuđeg djela nije časno, nije moralno, i, iako se čini kao prečica, tim putem zapravo nikad nećete stići do cilja”. D.BOGOJEVIĆ

---

Kvalitet u svim školama
Ministar Šehović je kazao da je jedan od prioriteta da u svakoj školi imamo, prije svega, jednak kvalitet rada u smislu upravljanja, ali i samog nastavnog procesa, i na tome će insistirati.
– Takav cilj je potpuno na fonu onoga što je trenutna situacija. Mi zaista imamo kvalitet u svakom dijelu obrazovnog sistema, i moramo ga dalje podsticati i njegovati.
To nam je pokazala i PISA studija, koju smo nedavno izradili sa Unicefom, a u kojoj se navodi da Crna Gora spada u red zemalja koja ima visok stepen socijalne inkluzije. Nizak stepen socijalne inkluzije, koji je prisutan u mnogim drugim zemljama znači da je, na primjer, većina učenika sa značajnim postignućima koncentrisana u tačno određenim školama, a u drugim školama su skoncentrisana djeca čija su postignuća niska. To nije slučaj u Crnoj Gori. Takav dobar podatak podsticaćemo kroz aktivnosti u 2019, kada smo, između ostalog, planirali opremanje škola informatičkom opremom vrijednosti oko tri miliona eura i namještajem vrijednosti 2,5 miliona eura.


Rezultati PISA testiranja u novembru 2019. godine
•Kada će biti gotovi rezultati PISA testiranja učenika? Da li je evidentiran napredak na toj provjeri i kada će biti predstavljeni nalazi?
– Rezultate PISA testiranja očekujemo krajem 2019. godine. Testiranje je izvršeno godinu i nešto nakon početka primjene reforme. Vidjećemo kakvi će biti rezultati, ali ono što je sigurno jeste da smo mu pristupili temljeno: organizovali smo timove resornih institucija, koji su obišle sve srednje škole u Crnoj Gori uključene u testiranje – njih 50, i razgovarali sa preko 1.000 učenika, obezbijedivši im tako ključne informacije u vezi sa testiranjem. PISA je važan pokazatelj kuda idemo, no nezavisno od PISA, uzevši sve što sam naveo, potpuno sam uvjeren da smo krenuli u dobrom pravcu.